Naslov
Kognitivni status u bolesnika s atrijskom fibrilacijom liječenih statinima
(Cognitive status in patients with atrial fibrillation treated with statins)

Autori
Jug, Juraj ; Stanović Čaić, Anja ; Sirovica, Maja ; Begovac, Marta ; Lovrić Benčić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
13. hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Online, 15.10.2021. - 16.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
fibrilacija atrija ; statini ; demencija
(atrial fibrillation ; statins ; dementia)

Sažetak
Uvod. Nedavne studije pokazale su postojanje većeg rizika od pogoršanja kognitivnog statusa liječenih lipofilnim statinima (atorvastatin, simvastatin) u odnosu na placebo. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti imaju li bolesnici s fibrilacijom atrija liječeni atorvastatinom lošiju kognitivnu funkciju na Mini mental score examination (MMSE) testu od ostalih oboljelih od fibrilacije atrija. Ispitanici i metode. Ukupno 200 ispitanika s verificiranom atrijskom fibrilacijom (119 muškaraca i 81 žena) prosječne dobi 70 godina uključeno je u presječno istraživanje provedeno u Dnevnoj bolnici za kardiologiju pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb tijekom 2019. godine. Isključeni su bolesnici liječeni simvastatinom i fluvastatinom. Kognitivni status bolesnika utvrđen je MMSE testom, fibrilacija atrija potvrđena 24- kontinuiranim EKG-om, a informacije o korištenju statinske terapije dobivene su usmeno od bolesnika. Vrijednost MMSE>24 smatrana je normalnom, 19-23 blagim oštećenjem, 10-18 umjerenim, a < 9 teškim oštećenjem kognitivnih funkcija. U statističkoj analizi korišteni su Pearsonov koeficijent korelacije te χ2 test u programu Statistica v.10. Rezultati. Uredne kognitivne funkcije prema MMSE testu imalo je 183 ispitanika (110 muškaraca, 73 žena), 13 blago oštećenje (8 muškaraca i 5 žena), a 4 umjereno oštećenje kognitivnih funkcija (1 muškarac i 3 žene). Vrijednost LDL kolesterola bila je viša u žena (2, 51 vs. 2, 18 mmol/L, p=0, 03) dok u vrijednosti MMSE testa između spolova nije bilo razlika (prosjek 27, 3). Ukupno 16 bolesnika koristilo je rosuvastatin, dok je 50 bolesnika liječeno atorvastatinom (trećina bolesnika bila je liječena statinima, a LDL<1, 8 postignut je u trećine liječenih statinima). U bolesnika koji nisu koristili statinsku terapiju krivulja rezultata MMSE ovisno o dobi sporije pada od one u bolesnika koji su uzimali atorvastatin (r=-0, 265 vs. r=-0, 425 ; p=0, 002). MMSE rezultati u bolesnika liječenih rosuvastatinom sličniji su onima u neliječenih bolesnika statinima (r=-0, 298). U skupini s kognitivnim oštećenjem, broj liječenih atorvastatinom u odnosu na neliječene statinima nije bio značajnije viši (χ2 uz Yatesovu korekciju 0, 108, 2, p=0, 74). Zaključak. Unatoč bržem padu kognitivne funkcije prema MMSE testu, bolesnici s atrijskom fibrilacijom liječenih atorvastatinom nisu imali više oštećenja kognitivne funkcije u usporedbi s liječenima rosuvastatinom ili bez statina. Potrebne su studije na većem broju ispitanika kako bi se ovaj učinak potvrdio.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA