Pregled bibliografske jedinice broj: 1160005
Utjecaj uzgajališta tuna na fenotipska obilježja komarče Sparus aurata duž istočnog Jadrana
Utjecaj uzgajališta tuna na fenotipska obilježja komarče Sparus aurata duž istočnog Jadrana // 56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma - Zbornik radova / Rozman, V ; Antunović, Z (ur.).
Osijek, 2021. str. 999-999 (predavanje, međunarodna recenzija, prošireni sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1160005 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj uzgajališta tuna na fenotipska obilježja komarče Sparus aurata duž istočnog Jadrana
(The impact of tuna farms on gilthead seabream Sparus aurata phenotypic traits along the eastern Adriatic sea)
Autori
Talijančić, Igor ; Žužul, Iva ; Kiridžija, Viktorija ; Šiljić, Jasna ; Pleadin, Jelka ; Grubišić, Leon ; Šegvić-Bubić, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, ostalo
Izvornik
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma - Zbornik radova
/ Rozman, V ; Antunović, Z - Osijek, 2021, 999-999
Skup
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 05.09.2021. - 10.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
marikultura, uzgajalište tuna, komarča, plastičnost, fenotip
(mariculture, tuna farms, gilthead seabream, phenotype, morphology)
Sažetak
Posljednjih godina zamijećeno je povećanje ulova divlje komarče na području istočnog Jadranskog mora. Doprinos povećanju brojnosti populacija u prirodnom staništu uglavnom se pripisuje zbjegovima iz ribogojilišta kao i priljevu jedinki iz kavezno–povezanih okoliša uzgajališta tuna. Fenotipska plastičnost omogućava jedinkama prilagodbu u zatečenim okolišima kroz odgovore u obliku fenotipskih promjena koji služe kao poveznica između starih i novih sredina. Predmetno istraživanje imalo je za cilj ustanoviti koje su morfološke, bihevioralne i fiziološke prilagodbe nastupile kod kavezno-povezanih komarči u okolici tunogojilišta, uspoređujući ih sa jedinkama divljih i uzgojnih populacija. Dostupnost i tip hrane te lokalni hidrodinamični uvjeti prepoznati su kao glavni doprinitelji razlika u tjelesnoj obojenosti i morfoloških struktura povezanih sa ishranom i plivanjem između divljih i kavezno-povezanih komarči. Zabilježene su razlike i u obliku otolita između jedinki koji obitavaju u prirodnim staništima naspram onih u okolici tunogojilišta te je sam oblik identificiran kao pouzdan fenotipski marker koji uspješno razlikuje uzgojno od druga dva podrijetla. Budući da zbjegovi imaju potencijalno brojne socio-ekonomske i ekološke implikacije, iznesena saznanja mogu se iskoristiti za uspostavu programa upravljanja prebjeglih uzgojnih riba u prirodnom staništu.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Biotehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-9050 - Utjecaj akvakulture na prirodne morske populacije (AquaPop) (Šegvić Bubić, Tanja, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Profili:
Jelka Pleadin
(autor)
Igor Talijančić
(autor)
Iva Žužul
(autor)
Leon Grubišić
(autor)
Tanja Šegvić Bubić
(autor)