Pregled bibliografske jedinice broj: 1159928
Socijalna politika Bate-Borova kao činitelj socijalne kohezije
Socijalna politika Bate-Borova kao činitelj socijalne kohezije // BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive / Dražen Živić, Ivana Žebec Šilj, Sandra Šikić (ur.).
Zagreb : Vukovar: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2019. str. 187-205
CROSBI ID: 1159928 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna politika Bate-Borova kao činitelj
socijalne kohezije
(Bate-Borovo social policy as a factor of social
cohesion)
Autori
Bing, Albert
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijeđe i perspektive
Urednik/ci
Dražen Živić, Ivana Žebec Šilj, Sandra Šikić
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Zagreb : Vukovar
Godina
2019
Raspon stranica
187-205
ISBN
978-953-7964-64-1
Ključne riječi
Jan Antonin Bata, tvornica Bata-Borovo, socijalna kohezija, socijalizam u Jugoslaviji
(Jan Antonin Bata, Bata-Borovo Factory, Social Cohesion, Socialism in Yugoslavia)
Sažetak
Prilog tematizira različite socijalne aspekte povezane uz dugogodišnji rad tvornice Bata-Borovo. Iako je središnja tema primarno povezana uz rad kombinata nakon Drugog svjetskog rata u razdoblju socijalističke Jugoslavije, uvodno se daje širi osvrt na poveznice između socijalnih prilika i modela ekonomskog razvoja. Razmatra se povijesni kontekst nastanka tvornice Bata u vrijeme velike ekonomske krize 1929-1933.-1939. Osnivač tvornice, poduzetnik Jan Antonin Bata, od samih začetaka rada prakticirao je upravni i organizacijski model koji prilagođen potrebama radništva (već u prvoj fazi razvoja tvornice, u razdoblju od 1931. do 1934. godine - u kojoj su izgrađeni proizvodni i prodajni kapaciteti, usporedno se planski gradilo i „reprezentativno stambeno naselje za radnike s uređenom infrastrukturom, ceste, rasvjeta, uređeni parkovi i društveni dom). Odnos poslodavca (u socijalističkom razdoblju države i „društva“) prema radništvu razmatra se kao dio poslovne politike tvrtke iz perspektive tadašnjih ideoloških okvira. U nastavku rada komparativno se analizira socijalni politika i činitelji socijalne kohezije relevantni za položaj zaposlenika i njihovih obitelji. Potonje pitanje analizira se i u sklopu odnosa širih ekonomskih i nacionalnih premisa za regionalni razvoj. U prilogu su apostrofirane i današnje socijalne prilike u Slavoniji i Hrvatskoj povezane uz propadanje gospodarstva i pojavu masovnog iseljavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
