Naslov
Načela komunikacijske gramatike pri usvajanju fonemskoga sustava hrvatskoga jezika tijekom glasovne analize i sinteze
(The principles of communicative grammar in the acquisition of phonemic system of Croatian during the phonemic analysis and synthesis)

Autori
Pavličević-Franić, Dunja ; Pasarić, Sara ; Škaro, Mateja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
MEĐUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ZNANSTVENI SKUP ČITATELJ I ČITANJE U DIGITALNO DOBA KNJIGA SAŽETAKA / Togonal, Marijana - Zagreb, 2021, 147-149

ISBN
978-95-8014-61-1

Skup
Međunarodni inderdisciplinarni znanstveni skup: Čitatelj i čitanje u digitalno doba

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
komunikacijska gramatika, fonemski sustav, glasovna analiza i sinteza, početno čitanje i pisanje
(communicative grammar, phonemic system, phonemic analysis and synthesis, reading and writing acquisition)

Sažetak
Primjena načela komunikacijske gramatike u ranojezičnome diskursu podrazumijeva poticanje pragmatične jezične osposobljenosti na razini funkcionalne jezične primjene. Riječ je ponajprije o razvoju komunikacijske kompetencije učenika u prvome obrazovnom razdoblju, primjerene njihovoj dobi, psihokognitivnim sposobnostima i interesima. Ovim se istraživanjem željelo utvrditi primjenjuju li se i na koji način načela komunikacijsko-funkcionalnoga pristupa pri usvajanju fonemskoga sustava hrvatskoga jezika, odnosno tijekom provedbe glasovne analize i sinteze u prvome razredu osnovne škole. Cilj istraživanja bio je ispitati postojanje statistički značajne razlike između primjene načela komunikacijske gramatike i tradicionalnih načina poučavanja. Uzorak ispitanika činili su učenici prvih razreda (N = 107) i učitelji (N = 5) OŠ Luka u Sesvetama, Zagreb. Osnovna hipoteza odnosila se na pretpostavku da će učenici izloženi programu suvremenih načela komunikacijske gramatike postizati značajno bolje rezultate na završnoj provjeri od učenika koji su bili izloženi tradicionalnim metodama poučavanja. Ispitanici su bili podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Kao instrumenti istraživanja korišteni su inicijalni i završni test za učenike (provjera usvojenosti fonema pri glasovnoj analizi i sintezi), zatim anketni upitnici za učitelje (ispitana su stajališta o istraživanoj tematici) te pedagoško promatranje tijekom praktične nastave u razredu. Varijable su bile dob i spol učenika te poteškoće u jezičnome razvoju (nastava prema prilagođenome programu). Nakon prikupljenih roditeljskih suglasnosti provedeno je jednomjesečno istraživanje tijekom kojega su učenici eksperimentalne skupine jednom tjedno imali radionicu u trajanju jednog školskog sata. Za dobivanje rezultata istraživanja upotrijebljene su kvalitativne metode deskriptivne statistike te kvantitativne metode inferencijalne statistike, a podatci su obrađeni u SPSS programu za statistiku. Iako je uzorak ispitivanja bilo relativno malen te nedostatan za uopćavajuće zaključke, rezultati istraživanja ipak će doprinijeti dvorazinski: (1) na teorijsko-znanstvenoj razini pri oblikovanju suvremenih komunikacijsko-funkcionalnih strategija učenja i poučavanja ; (2) na praktičnoj razini u primjeni novih načela i postupaka koji mogu pozitivno utjecati na uspješniju provedbu glasovne analize i sinteze u nastavi hrvatskoga jezika kao temelja za razvoj jezičnih djelatnosti, a posebice čitanja i pisanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA