Naslov
Problemi prevođenja medicinskih izraza u Aristenetovim Pismima
(Problems Regarding the Translation of Medical Terms in Aristaenetus' Erotic Letters)

Autori
Hajdarević, Sabira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjižica sažetaka / - , 2021, 16-18

Skup
Zadarski filološki dani 9

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 12.11.2021. - 13.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Aristenet ; intertekstualnost ; medicinski izrazi ; grčka fikcionalna epistolografija ;
(Aristaenetus ; intertextuality ; medical terms ; Greek fictional epistolography)

Sažetak
Široj hrvatskoj javnosti nepoznata kasnoantička zbirka naslova Erotska pisma pripisuje se Aristenetu. Jedno od najvažnijih obilježja pisama Zbirke je bogata intertekstualnost, pri čemu su baš medicinski izrazi iznimno često „posuđeni“ od drugih autora ; autor tuđim riječima opisuje praznovjerja vezana uz začeća, plodne dane, tehnike abortiranja, ali i misteriozna metaforička „oboljenja“ nesretno zaljubljenih mladića i djevojaka. Posudbe variraju i duljinom (od kratkih sintagmi ili dijelova rečenica sve do opsežnih paragrafa) i samim načinom prijenosa (citati verbatim, parafraze ili aluzije). Aristenetove intertekstualne tehnike vrlo su kompleksne, stoga se pri pripremi monografije koja će uključivati prvi prijevod ove zbirke na hrvatski jezik susrećem s problemom. Autor je pisao za obrazovane čitatelje-suvremenike, koji su bili dobro upoznati s grčkom i latinskom literarnom tradicijom pa su lako u bogatom intertekstualnom tkanju Zbirke prepoznavali odjeke ranijih tekstova, prisjećali se situacija u kojima su medicinski savjeti primjenjivani, a znali su uočiti i mjesta na kojima je Aristenet odlučio ne prenijeti pojedine (često gnjusne) detalje. Naravno, današnjem čitatelju ta šira slika nedostaje. Postavlja se pitanje: kako adekvatno prevesti Aristenetov tekst kad se iza njega krije nevidljiva mreža dodatnih ideja, motiva i aluzija, mjestimice i važnijih od onoga u Pismima napisanoga? Očito, pri analizi i adaptaciji ovakvih mjesta prijevod teksta sa starogrčkog na hrvatski tek je početna točka. Kako bi se čitatelju ponudio potpun doživljaj kompleksnosti Zbirke, potrebno je poslužiti se kritičkim aparatima svih postojećih stranih izdanja i potražiti upute na autorov „izvor“ (tj. intertekst), detaljno provjeriti i originalni kontekst i metodu posudbe te ih na adekvatan način pojasniti u fusnotama. Nadalje, uočavam da postoje dijelovi pisama koji jezično i stilski odstupaju od Aristenetova izraza, što mi daje razloga sumnjati da je riječ o dodatnim (dosad neprepoznatim) posudbama, što bi pretragom starijih književnih tekstova trebalo dokazati. Dakle, moj zaključak je da u slučajevima poput ovoga (kvalitetno) prevođenje teksta sa stranog na hrvatski jezik postaje ozbiljno znanstveno istraživanje ; potrebno je pronaći autorove izvore za intertekstualne posudbe, promotriti njihove kontekste, pretpostaviti razlog zašto je svaki pojedini odabran, provjeriti je li što ispušteno te, ako jest, ponuditi objašnjenje za to. U protivnom, budući čitatelj u Hrvatskoj ostaje lišen potpunog literarnog doživljaja. Tvrdnje ću potkrijepiti nekolicinom reprezentativnih primjera iz Aristenetovih Pisama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA