Pregled bibliografske jedinice broj: 1155807
Komentari građana na informativnim portalima kao dio participativnog novinarstva
Komentari građana na informativnim portalima kao dio participativnog novinarstva, 2021., doktorska disertacija, Filozofski fakultet u Zagrebu/ Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Zagreb, Hrvatska doi:urn:nbn:hr:131:138848
CROSBI ID: 1155807 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komentari građana na informativnim portalima kao dio participativnog novinarstva
(Readers' Comments on News Sites as Part of Participatory Journalism)
Autori
Kunić, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu/ Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
06.10
Godina
2021
Stranica
186
Mentor
Zgrabljić Rotar, Nada
Ključne riječi
komentari čitatelja, participativno novinarstvo, informativni portali, profesionalno novinarstvo, govor mržnje, neprihvatljivi govor
(readers’ comments, participatory journalism, information portals, professional journalism, hate speech, hostility speech)
Sažetak
Pojava interneta donijela je velike promjene u demokratizaciji medijskog prostora i omogućila građanima interaktivnu participaciju. Najčešći su oblik sudjelovanja u medijskom sadržaju komentari čitatelja. Kao mjesto javne rasprave, komentari nose veliki potencijal koji se ostvaruje tek kad sudjeluje više korisnika i kad komunikacija postane interaktivna (Weber, 2014). U takvoj digitalnoj javnoj sferi, kako bi došlo do argumentirane rasprave koja može utjecati na donošenje demokratskih odluka, komunikacija bi trebala slijediti neka načela. Oslanjajući se na Habermasa (1996), Dahlberg (2007) analizira deliberativnu demokraciju kao skup načina komuniciranja u javnoj sferi i u tom smislu naglašava da ta komunikacija mora podržavati jednakost svih sudionika i biti što iskrenija. Takva komunikacija mora poštivati druge i biti empatična, argumenti se moraju oblikovati tako da drugi mogu prihvatiti mišljenje drugih ili preispitivati svoje. Ovisno o medijskom sustavu u kojem informativni portali djeluju, razlikuje se i vrsta sudjelovanja publike, ali i obilježja komunikacije. Hrvatska pripada polariziranome pluralističkom medijskom sustavu (Hallin i Mancini, 2004), koji karakteriziraju homogene digitalne zajednice, slabi pluralizam u mišljenju, korištenje neprihvatljiva govora i manjak argumenta. Problemsko pitanje koje se postavlja u ovom radu jest mogu li se na temelju istraživanja komentara građana na hrvatskim informativnim portalima potvrditi teorijski doprinosi sličnih istraživanja u svijetu, koja su pokazala kako je komunikacija koja se odvija u komentarima negativno intonirana i uvredljiva, da se govor mržnje rijetko koristi, a građani ne daju argumente za svoje tvrdnje. Da bi se odgovorilo na to pitanje korištene su kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja. Istraživački korpus obuhvatio je 24 426 komentara koji su prikupljeni pomoću alata Vox Populi i Gephi u razdoblju od 1. prosinca 2018. do 1. lipnja 2019. na tri najkomentiranija hrvatska informativna portala: 24sata.hr, Index.hr i Net.hr. Komentari su analizirani metodom istraživanja velikih skupova podataka, analizom sentimenta i kvantitativnom analizom sadržaja. Dubinskim intervjuima s glavnim urednicima tih portala ispitivalo se kakva je percepcija participativnog novinarstva iz pozicije profesionalaca i u kojoj je mjeri razvijena suradnja profesionalnog i građanskog novinarstva. Rezultati su pokazali kako su komentatorskoj javnosti najprivlačnije negativne teme članka i negativno konotirani stavovi drugih komentatora. Govor mržnje i netrpeljivost najčešći su kad se razrađuju nacionalne teme. Rezultati istraživanja komentara pokazali su također nedostatak argumentirane rasprave i tolerancije, što potvrđuje teoriju Halina i Mancinija (2004) prema kojoj bi se hrvatski medijski sustav mogao svrstati u polarizirani pluralistički sustav. Istraživanje je također pokazalo složenost odnosa između profesionalnog i građanskog novinarstva. Taj se odnos ogleda prije svega u različitim promjenama u načinu poslovanja i u povećavanim očekivanjima od novinarske profesije da zaštiti medijski prostor od neprihvatljiva diskriminatornoga govora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb