Naslov
Organizacija onkološke skrbi u Hrvatskoj, komparacija sa zemljama u okruženju
(Organization of oncology care in Croatia, comparison with surrounding countries)

Autori
Kelemenić-Dražin, Renata ; Budisavljević, Anuška

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Liječnički vjesnik, Vol. 142, Suppl. 2 (2020) / Pleština, Stjepko ; Dedić Plavetić, Natalija ; Tomek, Dora - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2020, 1-5

Skup
12. kongres Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Hrvatska; online, 23.11.2020. - 27.11.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrvatska ; Europska unija ; rak ; ishodi ; onkološka skrb
(Croatia ; European Union ; cancer ; outcomes ; oncology care)

Sažetak
Ciljevi: Rak je veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. U Europskoj uniji (EU), Hrvatska (HR) i Mađarska su 2016. godine imale najviše standardizirane stope smrtnosti od raka (svaka min 330/100 000 stanovnika, prosjek EU 259.5/100 000 stanovnika) dok se 2020. godine Hrvatska po smrtnosti od raka nalazi na 5. mjestu u EU. Petogodišnje stope preživljavanja oboljelih od najčešćih karcinoma u HR niže su od prosjeka EU. Stoga smo analizirali sve segmente onkološke skrbi kako bismo pokušali otkriti što bi mogao biti razlog tome. Metode: Ovaj rad sadrži podatke svih onkoloških centara u HR-u (devet nekliničkih i pet kliničkih onkoloških centara), podatke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Eurostata i Švedskog instituta za zdravstvenu ekonomiju. Rezultati: U HR se zdravstvena zaštita bolesnika s malignim bolestima provodi u kliničkim bolničkim centrima (KBC) i općim bolnicama (OB). 48% stanovništva živi u županijama koje nemaju KBC. 30% njih ima, a 18% nema pristup onkološkom liječenju u svojim županijama. Više ljudi u HR nego u bilo kojoj drugoj državi članici EU tvrdi da njihove zdravstvene potrebe nisu zadovoljene zbog zemljopisne udaljenosti (HR 0.6% ; EU 0.1%). Prisutnost čimbenika rizika u HR viša je od prosjeka EU-a, posebno pušenja i pretilosti, a odaziv na programe probira za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice ispod je prosjeka EU-a. U HR 2020. godine radi 130 onkologa (3.1 onkolog/100 000 stanovnika), što je manje od prosjeka EU (Italija 7.1 ; Španjolska 3.9 ; Ujedinjeno Kraljevstvo 3.8 ; Njemačka 3.5). Od toga 106 onkologa (82%) radi u kliničkim onkološkim centrima, a 24 onkologa (18%) u nekliničkim onkološkim centrima. 62 liječnika nalaze se na specijalizaciji iz internističke onkologije ili onkologije i radioterapije (77% za KBC i 23% za OB). Oprema za zračenje u HR nije dostatna: postoji 15 linearnih akceleratora od optimalnih 24 (0.4/100 000 stanovnika) te se na zračenje čeka oko 2.5 mjeseca. 2017. godine HR je na zdravstvo potrošila 6.8% BDP-a (prosjek EU 9.8%). Izravni troškovi po stanovniku za liječenje raka znatno su niži od prosjeka EU (HR 100 € ; prosjek EU 195 €). Zaključak: Želimo li poboljšati ishode oboljelih od karcinoma u HR, moraju se uložiti znatni napori u poboljšanje svih segmenata onkološke skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA