Naslov
POVEZANOST BRZINE REAKCIJE ISPITANE TESTOVIMA CRD SERIJE I O'CONNOR DEKSTERIMETROM U STUDENATA DENTALNE MEDICINE
(ASSOCIATION OF TEST RESULTS OBTAINED BY COMPLEX REACTIOMETER DRENOVAC SERIES TESTS AND O'CONNOR DEXTERIMETER IN DENTAL MEDICINE STUDENTS)

Autori
Galić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Spit

Datum
15.09

Godina
2019

Stranica
36

Mentor
Pecotić, Renata

Ključne riječi
psihomotoričke sposobnosti, vrijeme reakcije, studenti dentalne medicine
(psychomotor performance, reaction time, students dental)

Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj ove studije je utvrditi postoji li povezanost između kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti ispitanih testovima CRD serije i rezultata testa deksterimetrije provedenog među studentima dentalne medicine prilikom upisa na studij i tijekom studija. Materijali i metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 108 ispitanika, 20 muškaraca i 88 žena, u dobi od 20 do 24 godine. Ispitanici su rješavali tri testa CRD serije tijekom nastave na predmetu „Neuroznanost u dentalnoj medicini“ tijekom druge godine studija u tri akademske godine 2013./2014., 2014./2015., 2015./2016., a rezultati su preuzeti iz baze podataka Katedre za neuroznanost. Testovi se temelje na kronometriji, od najjednostavnijih do onih složenijih ; CRD311 (test diskriminacije položaja svjetlosnog signala), CRD411 (test kompleksne psihomotoričke koordinacije) i CRD11 (test rješavanja jednostavnih aritmetičkih operacija). Parametri koji su obrađeni u rezultatima su ukupno vrijeme rješavanja testa (TST), najkraće vrijeme rješavanja jednog zadatka (MinT), ukupni balast (UB), početni balast (SB ; izgubljeno vrijeme u prvoj polovici testa), završni balast (ZB ; izgubljeno vrijeme u drugoj polovici testa), te broj pogrešaka na testu (BrPog), mjera zamorljivosti (D1). Test O’Connorovim testom deksterimetrije, izmjereno je vrijeme reakcije u sekundama. Rezultati su preuzeti iz pismohrane iz studentske referade Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Rezultati: U testu CRD311 muškarci su u odnosu na žene bili u prosjeku 0, 9 sekunda brži u ukupnom vremenu rješavanja testa (UKT) (26, 80 ± 1, 83 s vs. 27, 93 ± 2, 03 s ; P = 0, 027) i imali su 0, 03 sekunda kraće minimalno vrijeme za rješavanje pojedinačnog zadatka (MinT) (0, 31± 0, 04 s vs. 0, 34 ± 0, 04 s ; P = 0, 028). Također, nisu se razlikovali u zamoru tijekom testa mjerenom balastima, u startnom (4, 10 ± 0, 73 s vs. 4, 02 ± 1, 07 s ; P = 0, 715), završnom (3, 92 ± 0, 63 s vs. 3, 78± 1, 19 s ; P = 0, 501) i ukupnom balastu (8, 03 ± 1, 23 s vs. 7, 82 ± 2, 11 s ; P = 0, 572). Na testu CRD411 kao i testu CRD11 nisu pronađene značajne razlike između muškaraca i žena u niti jednom od promatranih parametara. Niti jedan od testova CRD serije nije se razlikovao u promatranim parametrima (UKT, MinT, UB, SB, ZB, BrPog) i vremenu rješavanja O’Connor testa. Ipak, kada se istražila povezanost spola i vremena postignutih u testovima CRD serije i O’Connor testa jedino smo u mjeri zamorljivosti (D1) pronašli značajnu razliku u muškaraca u odnosu na žene (P=0, 043). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazali su da se muškarci i žene razlikuju jedino u ukupnom vremenu rješavanja i minimalnom vremenu potrebnom za rješavanja testa diskriminacije položaja svjetlosnog signala (test CRD311). Nadalje, rezultati našeg istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna povezanost između deksterimetrijskog mjerenja brzine reakcije i testova CRD serije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA