Naslov
Infekcija virusom SARS CoV-2 u divljih životinja - stvarnost ili mit?
(SARS CoV-2 virus infection in wild animals - reality or myth?)

Autori
Jemeršić, Lorena ; Brnić, Dragan ; Lojkić, Ivana ; Krešić, Nina ; Keros, Tomislav ; Amšel Zelenika, Tajana ; Jurinović, Luka ; Prpić, Jelena ; Skok, Damir ; Bata, Ingemborg ; Boras, Jadranko ; Habrun, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, znanstveni

Izvornik
VETERINARSKI DANI 2021 / Harapin, Ivica - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora, 2021, 27-31

Skup
Veterinarski dani 2021.

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 26.09.2021. - 29.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Infekcija, SARS CoV-2 , divlje životinja , RNA
(Infection, SARS CoV-2, wildlife, RNA)

Sažetak
Kororonavirusi su uzročnici blagih do vrlo teških, pa i fatalnih respiratornih, probavnih i neuroloških infekcija u sisavaca i ptica. Pripadaju porodici Coronaviridae, potporodici Orthocoronavirinae koju predstavljaju četiri roda: alpha-, beta-, gama- i deltakoronavirus. Šišmiši su glavni rezervoari i primordijalni nositelji rodova alfa- i beta-, a ptice gama- i deltakoronavirusa. Značajka je koronavirusa visoka mutagenost što može rezultirati promjenom tropizma spram određenog tkiva ili domaćina, pa su tako posljednjih desetljeća zabilježeni i prijenosi sojeva koronavirusa sa životinje na čovjeka, kao što je pojava teškog akutnog respiratornog sindroma, engl. severe acute respiratory syndrome ili SARS (2002.) i srednje-istočnog respiratornog sindroma, engl. middle east respiratory syndrome ili MERS (2012.). Uzročnika su sa šišmiša na čovjeka prenijeli međuvrsni prijenosnici, cibetka i deva. Od početka pandemije COVID-19 smatra se da su rezervoari virusa šišmiši iz roda Rhinolophus. Međutim, sam zoonotski potencijal virusa SARS CoV-2 nije niti do danas u cijelosti poznat. Premda su opisane prirodne infekcije životinja virusom SARS CoV-2 u pasa, feretke, vretica, domaćih i divljih (tigar, lav, snježni leopard i puma) mačaka i gorile, njihova je pojava u pravilu sporadična i jednosmjerna (inficirani čovjek-životinja). U razdoblju od lipnja 2020. do veljače 2021. prikupljeni su i pretraženi uzorci krvi ili mišićnih iscrpina, te fecesa 153 divljih svinja (Sus scrofa), 204 lisica (Vulpes vulpes) i 65 čagljeva (Canis aureus) ; krv (N=38), feces (N=11) i guano (N=19) šišmiša (Miniopterus schreibersii, Myotis capaccinii, Myotis myotis i Rhinolophus ferrumequinum) s jednog staništa ; krv i obrisci kloaka 111 galebova klaukavaca (Larus michahellis), te feces 32 vrste životinja ( iz Zagrebačkog zoološkog vrta čija je jedina poveznica što su bile u kontaktu s inficiranim djelatnicima. Krv i mišične iscrpine pretražene su na prisutnost anti-SARS CoV-2 protutijela za nukleokapsidni (N) antigen virusa SARS CoV-2 komercijalnim imunoenzimnim testom ili ELISA-om , a za potvrdni test korišten je komercijalni surogatni virus neutralizacijski test ( kojim se određuje titar anti-SARS CoV-2 protutijela usmjerenih k proteinu šiljka (S) virusa. Feces i guano su pretraženi lančanom reakcijom polimerazom u stvarnom vremenu uz prethodnu reverznu transkripciju “E-gene Sarbeco FAM” protokolom i protokolima za dokazivanje odsječka genoma koji kodira za RNS ovisnu RNA polimerazu (Rdrp), jedan temeljen na tzv. pan Sarbeco-probama, dok je drugi specifičan za SARS CoV-2 Rdrp . Usprkos nalazu ukupno 15 pozitivnih seruma metodom ELISA u divljih svinja, crvenih lisica i čagljeva zaključno su rezultati na prisutnost anti-SARS CoV-2 protutijela negativni obzirom da je sVNT, kao zlatni standard polučio negativan rezultat . Uzorci različitih vrsta šišmiša koji su izuzeti sa iste lokacije pokazali su prisutnost protutijela za N antigen metodom ELISA u 22 uzorka (57, 89%), dok su anti-SARS CoV-2 protutijela za S protein putem sVNT-a nađena u 11 šišmiša. Prema dosadašnjim pokazateljima divlje životinje bile one u prirodi, ili zatočeništvu ne predstavljaju značajan javnozdravstveni rizik širenja COVID-19 infekcije u Hrvatskoj. Međutim, daljnji je monitoring od iznimne važnosti kako bi se u slučaju prijenosa virusa na potencijalne nositelje u životinjskom svijetu, pravovremeno mogle poduzeti mjere kontrole i zaštite od širenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA