Naslov
Poučavanje člana – međujezična i višejezična svjesnost (ne)određenosti
(Teaching of Articles – Interlingual and Multilingual Awareness of (In)Definiteness)

Autori
Pivčević, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezično i izvanjezično u međudjelovanju, XXXIV. međunaordni znanstveni skup, Knjiga sažetaka / Nigoević, Magdalena ; Matešić, Mihaela - Split : Zagreb, 2020, 81-81

ISBN
978-953-352-048-3

Skup
XXXIV. međunarodni znanstveni skup HDPL-a: Jezično i izvanjezično u međudjelovanju

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2020. - 26.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
kategorija neodređenosti i određenosti, poučavanje člana, međujezična svjesnost
(Category of Indefiniteness/Definiteness, Teaching of Articles, Interlingual Awareness)

Sažetak
Od prvotnog vjerovanja kako član označava rod, broj i padež imenice kojoj prethodi do izražavanja njene puke neodređenosti i određenosti, dolazi se do zaključka da je temeljna kategorija člana ekstenzitet. Usporedbom s jezikom kao što je hrvatski, koji tu malu riječ službeno ne poznaje, obraća se pozornost na razna druga ostvarenja determiniranosti imenice, a koja se u hrvatskome očituju na sintaktičkom ili leksičkom planu (usp. Kordić 1993, Silić 2000, Pranjković 2000, Šarić 2002, Marković 2002, Znika 2005). Zamršenost ove problematike očituje se u brojnim problemima pri ovladavanju francuskim sustavom člana od strane hrvatskih ovjerenih govornika, kao i u propitkivanjima njene obrade u nastavi. Dolazi se do zaključka da je umiješanost kontrastivne analize u nastavi ipak dobrodošla, i to ne samo između jezika u kojem govornici posjeduju visok stupanj jezičnog osjećaja i lingvističke intuicije (usp. Bajrić 2009), te stranog jezika koji se poučava, već i svih drugih jezika kojima se nastavnik i njegova publika u nekoj mjeri služe (razvijanje metajezične i višejezične kompetencije, usp. De Angelis, Jessner, Kresić 2015), a što pomaže (statistički značajno) pri ispravnoj uporabi člana u francuskom jeziku. Shodno navedenomu, cilj ovog rada je obraćanje pozornosti na postojeće fenomene u hrvatskom jeziku u vezi s determiniranošću imenice kao i na potrebu pronalaska novih načina obrade člana u nastavi stranih jezika. A potvrdu imamo i od samih nastavnika: oni glavni izvor poteškoća i neuspjeha u učenju stranih jezika vide upravo u nedovoljnom poznavanju materinskog jezika (usp. Castellotti 2001). Didaktički prijedlozi sugeriraju sustavniji i pragmatičniji pristup određenom i neodređenom u jeziku ukazivanjem na međujezične ekvivalencije kao bitnu strategiju učenja, smatrajući pritom materinski jezik sredstvom obogaćivanja jezičnog iskustva u stranim jezicima. U takvom metakognitivnom ozračju učenici lakše ovladavaju apstraktnim gramatičkim kategorijama kao što je to kategorija neodređenosti i određenosti postajući aktivnim sudionicima u konstrukciji vlastitog znanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA