Naslov
Podsjećanje na zalaganja Ramira Bujasa za eksperimentalnu psihologiju
(Remembering the support of Ramiro Bujas for experimental psychology)

Autori
Matešić, Krunoslav ; Lopižić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ramiro Bujas, duhoznanstvena psihologija, povijest psihologije, Filozofski fakultet
(Ramiro Bujas, spiritual-scientific psychology, history of psychology, Faculty of Philosophy)

Sažetak
Problem: U priopćenju se opširno podsjeća na jedno zalaganje Ramira Bujasa za eksperimentalnu psihologiju. Metodologija: Ukupnost raščlambe temelji se na pregledu arhivskih dokumenata i drugih, objavljenih sadržaja. Rasprava: Odredbom Poglavnika od 4.siječnja 1943., redoviti sveučilišni profesor Ramiro Bujas bio je prisilno umirovljen. No, to ga nije spriječilo da se i dalje bori za psihologiju. Matica hrvatska je 1942. objavila prijevod knjige E. Sprangera Oblici života, Uvod u duhovnoznanstvenu psihologiju na što je R. Bujas u časopisu Napredak [84 (8-9), 1- 12.] napisao oštru kritiku ovog djela. Prema osnovnim tezama duhoznanstvena psihologija bi trebala biti odmak od empirijske (eksperimentalne) psihologije koja se vezuje uz prirodne znanosti te bi trebala stvoriti novu psihologiju koja bi ulazila u sklop duhovnih (humanističkih) znanosti. R. Bujas je detaljno pobio premise ove 'nove' psihologije uz završnu ocjenu da je ona ostala u tek u fazi filozofskih zamisli nekih njemačkih filozofa i njihovih pristaša te da je to samo epizoda u povijesti njemačke filozofije. Citiramo R. Bujasa: 'Ne postoje dvie psihologije – prirodoznanstvena psihologija i duhoznanstvena psihologija – nego postoji samo jedna, a to je psihologija psihologa ...'. U zimskom semestru 1945./46. R. Bujas je bio ponovno zaposlen na Filozofskom fakultetu. Kao osoba koja je, kako navodi R. Supek, za vrijeme rata bila suspendirana od strane ustaša, postao je članom Sveučilišnog suda časti, tj. povjerenstva za ocjenu kolaboracije sveučilišnih nastavnika u ratnom razdoblju. Krajem 1948. R. Bujas je ponovno postao ideološki neprihvatljiv. R. Supek navodi 'grupa radikalno lijevih studenata' tražila je njegovo protjerivanje s Fakulteta. Iako je pred pregaocima novog poretka nepokolebljivo branio postulate eksperimentalne psihologije, u tome nije uspio pa je trajno umirovljen. Zaključak: Zaključno, svojevrsnu satisfakciju R. Bujas je dobio 1953. kada je kao osnivač postao ujedno i prvi predsjednik Udruženja psihologa FNRJ.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA