Pregled bibliografske jedinice broj: 1152586
Slavonskobrodska djeca žrtve Domovinskog rata kao posljedica rata za bosansku Posavinu 1992. godine
Slavonskobrodska djeca žrtve Domovinskog rata kao posljedica rata za bosansku Posavinu 1992. godine // Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine / Majstorović, Vlado ; Brekalo, Miljenko (ur.).
Mostar: Sveučilište u Mostaru ; Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Institut za migracije i narodnosti, 2021. str. 375-393 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1152586 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slavonskobrodska djeca žrtve Domovinskog rata kao
posljedica rata za bosansku Posavinu 1992. godine
(The child victims in Slavonski Brod - the war
victims in the homeland war due to the war fought
for Bosanska Posavina in 1992)
Autori
Brekalo, Miljenko ; Stipić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine
/ Majstorović, Vlado ; Brekalo, Miljenko - Mostar : Sveučilište u Mostaru ; Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Institut za migracije i narodnosti, 2021, 375-393
ISBN
978-9958-16-168-1
Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti Bosne i Hercegovine
Mjesto i datum
Orašje, Bosna i Hercegovina, 16.01.2020. - 17.01.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Slavonski Brod ; Bosanska Posavina ; Domovinski rat ; rat za Bosansku Posavinu ; dječje žrtve
(Slavonski Brod ; Bosanska Posavina ; Homeland war ; the war for Bosanska Posavina ; child victims)
Sažetak
Slavonski Brod, kao grad na granici sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, svoju povijesnu ulogu „vrata Bosne“ možda je najskuplje, velikim vojnim i civilnim, a ponajviše dječjim žrtvama, platio kroz vrijeme rata za Bosansku Posavinu 1992. godine. Blizina Bosanske Posavine, borba za ovladavanjem njezinim teritorijem i most na rijeci Savi kao jedini sačuvani komunikacijski put između nje i Republike Hrvatske na cijelom njezinom sjeveru pravi su uzrok stradavanja slavonskobrodskog stanovništva. Značajne gubitke u ljudskim životima pretrpio je Slavonski Brod s pripadajućom okolicom kao posljedicu aktivnog angažmana slavonskobrodskih i hrvatskih vojnih i policijskih postrojbi na ratištu u bosanskoj Posavini i poradi samog, ratom u Posavini prouzročenog, razaranja grada velikih razmjera. Ratna razaranja grada i time prouzročeni materijalni gubitci nisu u fokusu predmetnog rada autora. U radu se nastoje prikazati broj i način stradavanja djece žrtava Domovinskog rata iz Slavonskog Broda kao neposredne posljedice vojnih aktivnosti u ratu za Bosansku Posavinu. Pod pojmom djece kao žrtava dat će se podaci za sve maloljetne žrtve do 18 godina starosti. Korištena literatura omogućuje kvantitativno promatranje i analiziranje od strane autora izdvojenog fenomena ratnog stradavanja kao i konstrukciju ukupnog broja slavonskobrodskih dječjih žrtava kao posljedice rata za Bosansku Posavinu. Autori će u radu napraviti i komparativnu analizu ukupnog broja dječjih žrtava u Domovinskom ratu u RH i slavonskobrodskih dječjih žrtava. Radom će se prezentirati i drugi podatci vezani uz skrb o slavonskobrodskoj djeci za vrijeme izloženosti grada ratnim sukobima. Analizom dobivenih rezultata doći će se i do podataka o ratnom sukobu u Bosanskoj Posavini te će se odrediti posljedice koje je on prouzročio prema najranjivijoj skupini stanovništva Slavonskog Broda i okolice kako u vrijeme rata tako i danas. Autori, na osnovi prezentiranog istraživanja, pokazuju potrebu nastavka rada na valorizaciji posljedica rata u susjednoj Bosni i Hercegovini na Republiku Hrvatsku i s njim prouzročene demografske promjene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Kroatologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb