Naslov
Kres salata i krastavac kao indikatori fitotoksičnosti octene i limunske kiseline
(Watercress and cucmber as indicators of phytotoxicity of acetic and citric acid)

Autori
Perić, Katarina ; Nemet, Franjo ; Kopić, Matea ; Tkalec Kojić, Monika ; Zebec, Vladimir ; Vinković, Tomislav ; Ravnjak, Boris ; Špoljarević, Marija ; Rebekić, Andrijana ; Lončarić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma / Rozman, Vlatka ; Antunović, Zvonko - Osijek : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 63-64

Skup
56. hrvatski i 16. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 05.09.2021. - 10.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
test klijavosti ; fitotoksični učinak ; indeks klijavosti ; organska kiselina
(germination test ; phytotoxicity ; germination index ; acetic acid ; citric acid)

Sažetak
Fitotoksičnost uzrokuje smanjenu klijavost, inhibira rast i razvoj biljke uz druge štetne učinke, a može biti uzrokovana solima, teškim metalima, fenolima, amonijskim oblikom dušika ili organskim kiselinama koje mogu nastati razgradnjom inkorporiranih svježih biljnih ostataka ili nezrelih organskih gnojiva. Cilj provedenog istraživanja bio je testom klijavosti utvrditi fitotoksičnost octene i limunske kiseline. Osnovna hipoteza istraživanja je da postoji razlika u fitotoksičnosti octene kiseline i limunske kiseline te da postoji razlika između kres salate i krastavca kao testnih vrsta. Za test klijavosti kres salate i krastavca korišteno je 20 sjemenki i 5 mL otopine rastućih koncentracija octene ili limunske kiseline (0, 10 mM ; 0, 25 mM ; 0, 50 mM ; 1, 00 mM ; 2, 00 mM ; 4, 00 mM ; 8, 00 mM) te Petrijeve zdjelice, a kao kontrolni tretman korištena je deionizirana voda. Rezultati ukazuju da je krastavac osjetljiviji na fitotoksični učinak kiselina, ali je kres salata imala intenzivniju reakciju na različite koncentracije kiselina. Octena kiselina je intenzivnije utjecala na korijen kres salate i krastavca nego limunska kiselina, a kres salata je pogodnija kao indikator vrsta za osjetljivost na organske kiseline. Octena i limunska kiselina imaju visoki fitotoksični učinak u koncentracijama ≥ 4, 0 mM. Fitostimulativni učinak nemaju na krastavac, a na kres salatu imaju u koncentracijama 0, 5 mM i 1, 0 mM, pri čemu je izraženiji fitostimulativni učinak octene nego limunske kiseline. Octena kiselina također ima veće raspone fitostimulativnog i fitotoksičnog učinka nego limunska kiselina, tj. krivulja utjecaja octene kiseline je strmija nego krivulja učinka limunske kiseline. Zaključno, octena kiselina je pri nižim koncentracijama fitostimulativnija, a pri višim koncentracijama fititoksičnija nego limunska kiselina,

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA