Pregled bibliografske jedinice broj: 1151906
Kompetencije knjižnične i informacijske pismenosti od škole do fakulteta
Kompetencije knjižnične i informacijske pismenosti od škole do fakulteta // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, 24 (2020), 1-2; 113-135 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1151906 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kompetencije knjižnične i informacijske pismenosti
od škole do fakulteta
(Library and information literacy from school to
university)
Autori
Kiš, Kristina ; Plašćak, Bernardica
Izvornik
Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje (1331-145X) 24
(2020), 1-2;
113-135
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
informacijska pismenost ; knjižnična pismenost ; edukacija ; osnovnoškolsko obrazovanje ; srednjoškolsko obrazovanje ; Filozofski fakultet u Osijeku
(information literacy, library literacy, education, elementary school, high school, Faculty of humanities and social sciences Osijek)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija u području knjižnične i informacijske pismenosti studenata prve godine preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na početku akademske godine 2017/2018. provedena je anketa u papirnatom obliku sastavljena od 12 pitanja, na uzorku od 81 ispitanika (27% ukupno upisanih studenata u prvu godinu preddiplomskih studija) pri njihovu prvom posjetu Knjižnici. Podaci su obrađeni u statističkom programu SPSS. Istraživanjem se utvrdilo da studenti percipiraju da su ih kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje po pitanju knjižnične i informacijske pismenosti češće educirali nastavnici, kolege u razredu i članovi obitelji, nego školski knjižničari. Za izradu školskih radova najčešće su koristili izvore s interneta, a zatim savjete nastavnika, AV-materijale, knjige i časopise. Kod samoprocjene znanja dominira veća sigurnost u vezi pretraživanja interneta, citiranja literature i procjene relevantnosti izvora literature, nego kod korištenja knjižničnih alata radi pronalaska potrebne literature. Premda su si studenti sami dodijelili slabije ocjene u tom području, postigli su prihvatljive rezultate na pitanjima iz praktičnog znanja vezanim uz knjižničnu pismenost. Stoga je za zaključiti da su studenti upoznati s knjižničnom i informacijskom pismenošću tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, međutim, u nedovoljnoj mjeri i nedovoljno od strane knjižničara.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
