Naslov
DESET GODINA ISKUSTVA MOBILNIH PALIJATIVNIH TIMOVA DOMA ZDRAVLJA PGŽ: USPJESI I IZAZOVI
(TEN YEARS OF EXPERIENCE OF MOBILE PALLIATIVE TEAMS OF THE COMMUNITY HEALTH CENTER OF PRIMORJE AND GORSKI KOTAR COUNTY: SUCCESSES AND CHALLENGES)

Autori
Tusić.Rozmari ; Miletić, Larisa

Izvornik
Sestrinski glasnik (1331-7563) 25 (2020), 2; 113-113

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, ostalo

Ključne riječi
mobilni palijativni timovi Doma zdravlja PGŽ, palijativni pacijent, palijativna skrb
(mobile palliative teams of PGZ Health Center, palliative patient, palliative care)

Sažetak
Prvi mobilni palijativni timovi Doma zdravlja PGŽ osnovani su u rujnu 2008. godine. Cilj timova je pružiti pacijentima adekvatnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu i emocionalnu podršku pacijentu i obitelji. Istraživanje o kvaliteti pružene palijativne skrbi provedeno je na slučajnom uzorku od 100 umrlih pacijenata u 2018. godini. Poziv za kućnu posjetu je u 54 % slučaja bio upućen od obitelji dok u 36 % od strane liječnika opće / obiteljske medicine. Najviše poziva upućeno je od strane LOM-a (14 %) zbog potrebe za primjenu i. v. infuzije. Obitelj je najčešće zvala (16 %) zbog toga što pacijent ne pije i ne jede. U 61 % slučajeva prva kućna posjeta učinjena je unutar 24 sata od poziva. Preko 50 % pacijenata živjelo je duže od 15 dana od prvog poziva koordinatoru. 61 % pacijenta imalo je više od 4 kontakta s timom do smrti. U prosjeku je svaki pacijent 3 puta dobio i. v. infuziju. Od ostalih parenteralnih lijekova najčešće su primjenjivani diuretici, a od terapije boli u 57 navrata su primijenjeni narkotički lijekovi. Najčešće primjenjivani lijekovi u kontinuiranoj terapiji bili su narkotički lijekovi. Od 100 promatranih pacijenata, u registar palijativnih pacijenata bilo je upisano njih 55. Najčešće su ih u registar upisali djelatnici KBC-a Rijeka (54 %). Ukupno 57 promatranih pacijenata bilo je u skrbi patronažne sestre dok je njih 37 imalo zdravstvenu njegu u kući. 17 pacijenta u skrbi umrlo je u Hospiciju „Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci. Iz dobivenih podataka vidljivo je da je potrebno provoditi kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika o prepoznavanju i skrbi za palijativnog pacijenta te edukaciju obitelji o potrebama palijativnog pacijenta. Neophodno je smanjiti polifarmaciju te u skrb više uključiti sestrinske djelatnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA