Naslov
ZNANJE LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE I STUDENATA MEDICINE O KONSENZUS IZVJEŠĆU MAASTRICHT V/ FLORENCE O LIJEČENJU INFEKCIJE HELICOBACTER PYLORI
(The knowledge of Maastricht V/Florence consensus report in the treatment of H. pylori infection in primary care physicians and medical students)

Autori
Jukić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
02.07

Godina
2021

Stranica
129

Mentor
Modun, Darko

Ključne riječi
Helicobacter pylori, znanje o zdravlju, liječnici obiteljske medicine, studenti medicine
(Helicobacter pylori, health knowledge, family physicians, medical students)

Sažetak
Uvod i cilj istraživanja: Eradikacija Helicobacter pylori (H. pylori) infekcije postaje sve teža. Visoka prevalencija H. pylori infekcije, složenost njenog liječenja, slaba usklađenost registriranih pakiranja lijekova ili nedostatna adherencija bolesnika s terapijskim protokolom pridonose antibiotskoj rezistenciji i porastu troškova u zdravstvenom sustavu. Cilj našeg presječnog istraživanja bio je odrediti znanje i stavove liječnika obiteljske medicine i studenata medicine u Republici Hrvatskoj s važećim smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Cilj našeg sekundarnog istraživanja bio je utvrditi usklađenost pakiranja registriranih lijekova koji su sastavni dio eradikacijskog protokola za liječenje H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim terapijskim smjernicama. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno s liječnicima obiteljske medicine i studentima medicine s ciljem utvrđivanja adherencije s europskim smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Anketni upitnik je podijeljen putem elektroničke pošte u 2338 ordinacija obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj te studentima medicine četvrte, pete i šeste godine studija Medicine Sveučilišta u Splitu. Odgovori su se skupljali elektronskim putem tijekom razdoblja od 23. lipnja do 26. kolovoza 2020. godine. U sekundarnom istraživanju ispitali smo usklađenosti pakiranja registriranih lijekova za eradikaciju H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim smjernicama o H. pylori infekciji za odrasle bolesnike za Republiku Hrvatsku, Republiku Sloveniju, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pri tome smo istražili usklađenost pakiranja lijekova sa svim dostupnim terapijskim protokolima, a lijekove smo identificirali u nacionalnim bazama lijekova u srpnju 2019. godine. Rezultati: U istraživanje je uključeno 249 liječnika obiteljske medicine i 169 studenata medicine. Bizmut četverostruka terapija ili ne-bizmut četverostruka terapija (konkomitantna), koje su prva linija terapije za eradikaciju H. pylori infekcije, u Republici Hrvatskoj bile su izbor 4, 8% liječnika obiteljske medicine i 13% studenata medicine, dok bi 66, 3% liječnika obiteljske medicine i 79, 9% studenata medicine izabralo trojnu terapiju s klaritromicinom, što nije u skladu s važećim smjernicama. Bizmut četverostruka terapija bila je najčešći izbor kao druga linija terapije (što je u skladu sa smjernicama), kod 45, 4% liječnika obiteljske medicine i 34, 9% studenata medicine. Međutim, samo 2, 8% liječnika obiteljske medicine i 7, 1% studenata medicine bi točno preporučilo prvu i drugu liniju terapije za eradikaciju H. pylori infekcije. Značajno veći postotak studenata preferira C13-urea izdisajni test od liječnika obiteljske medicine (50, 3% vs. 6, 4%). Samo 59, 0% liječnika obiteljske medicine bi liječilo H. pylori kod svih bolesnika uključujući i asimptomatske. Studenti medicine značajno češće prepoznaju povezanost između H. pylori infekcije i karcinoma želuca u odnosu na liječnike (92, 9% vs. 73, 5%). U drugom dijelu istraživanja gdje smo ispitivali usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa smjernicama za liječenje, rezultati za Republiku Hrvatsku su pokazali usklađenost lijekova s 10-dnevnim terapijskim protokolom za sve terapijske protokole osim sekvencijske terapije. Usklađenost lijekova nije registrirana sa svim predloženim 14-dnevnim terapijskim protokolima u Republici Hrvatskoj. Neusklađenost pakiranja registriranih lijekova u Republici Hrvatskoj posljedica je ograničene dostupnosti i pakiranja lijekova. U Ujedinjenom Kraljevstvu pakiranja lijekova su češće usklađena sa 14- dnevnim terapijskim protokolima i nacionalnim smjernicama. U Italiji je bolja usklađenost pakiranja lijekova s 10-dnevnim terapijskim protokolima prema europskim smjernicama, dok u Republici Sloveniji postoji neusklađenost pakiranja lijekova sa svim predloženim terapijskim protokolima. Ovim istraživanjem smo dokazali značajno manju raznolikost u pakiranju lijekova registriranih u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, u usporedbi s pakiranjima lijekova u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Zaključci: Znanje liječnika obiteljske medicine i studenata medicine o smjernicama za liječenje H. pylori infekcije je nedostatno u Republici Hrvatskoj. Potrebne su daljnje kontinuirane ciljane edukacijske intervencije s ciljem mijenjanja stavova i znanja o dijagnostici i terapiji H. pylori infekcije. S obzirom na lošu usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, u kliničku praksu kao uobičajeni dio liječenja bolesnika trebalo bi uvesti edukaciju bolesnika, jer je adherencija sa smjernicama od izuzetne važnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA