Naslov
Nuspojave neopioidnih i opioidnih analgetika u Hrvatskoj prijavljene Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode u razdoblju od 2007. do 2014. godine : diplomski rad
(Side effects of non-opioid and opioid analgesics reported to Agency for Medicinal Products and Medical Devices from 2007. to 2014. : diploma thesis)

Autori
Jurkić, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet (Farmacija)

Mjesto
Split

Datum
21.10

Godina
2015

Stranica
113

Mentor
Modun, Darko

Ključne riječi
neopioidni analgetici, opioidni analgetici, HALMED, Hrvatska
(non-opioid analgetics, opioid analgetics, HALMED, Croatia,)

Sažetak
Cilj istraživanja: Analizirati nuspojave neopioidnih i opioidnih analgetika koje su prijavljene Hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode u razdoblju od 2007. do 2014. godine. Materijal i metode: Podatci o nuspojavama analgetika dobiveni su od HALMED-a. Odnose se na nuspojave opioidnih i neopioidnih analgetika zaprimljene u osmogodišnjem razdoblju od početka 2007. do kraja 2014. godine. Prikupljeni su sljedeći podatci: generičko ime lijeka, godina prijave nuspojave, vrsta prijave, je li nuspojava kategorizirana kao ozbiljna ili ne, ustanova u kojoj je prijavljena nuspojava, kvalifikacija osobe koja je prijavila nuspojavu, godina rođenja i dobna skupina pacijenta, spol pacijenta, vrsta reakcije. Prikupljeni podatci bili su anonimizirani i nisu sadržavali nikakve osobne podatke pacijenata koji bi omogućili njihovu identifikaciju. Svi podatci ubačeni su u elektroničke tablice i analizirani su pomoću deskriptivne statistike. Rezultati: U analiziranom razdoblju zabilježeno je 796 prijava nuspojava analgetika, od čega 365 (46%) ozbiljnih nuspojava i 424 (53%) ostalih nuspojava. Ukupni broj prijava nuspojava kroz analizirano razdoblje se kontinuirano povećavao te se čak 2014. utrostručio s obzirom na 2007. godinu. Pet i više prijava zabilježeno je za 20 analgetika, koji su detaljnije analizirani. Tih dvadeset lijekova činilo je ukupno 597 (75%) prijava nuspojava analgetika u analiziranom razdoblju. Među tih 20, najčešće prijave nuspojava odnosile su se na pojedinačne lijekove (N=16 ; 80%). Najviše nuspojava su prijavljivali liječnici (N=257 ; 43%), a ljekarnici su bili na drugom mjestu sa svega nekoliko prijava manje u odnosu na liječnike (N=252 ; 42%). Većina nuspojava (N=572 ; 96%) prijavljena je spontanim putem preko odgovarajućih obrazaca koje ispunjavaju pacijenti ili zdravstveni djelatnici. Nuspojave su se u najvećem broju javile kod žena (N=352 ; 59%) i najčešće su se javljale u odrasle dobi (N=354 ; 59%). Najčešće nuspojave opioidnih i neopioidnih analgetika zabilježene su na koži i sluznicama, a ozbiljne nuspojave su najčešće rezultat djelovanja opioidnih analgetika. Zaključci: Broj prijava nuspojava analgetika kontinuirano se povećava i velik broj prijava odnosi se na ozbiljne nuspojave. Potrebno je provesti još istraživanja na tu temu kako bi zdravstveni djelatnici, ali i sami pacijenti znali odrediti prikladniju terapiju, tj. terapiju koja će prouzrokovati što manje nuspojava. Kako bi praćenje lijekova i nuspojava bilo uspješnije potrebno je zdravstvene djelatnike, ali i same pacijente educirati i poticati na prijavu nuspojava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA