Naslov
Odnos jezika i identiteta u historijskogeografskim istraživanjima - stanje područja
(The relationship between language and identity in historicalgeographical research - the state of the art)

Autori
Melem Hajdarović, Mihela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Interna konferencija za doktorande / - Zagreb : Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 32-33

Skup
6. interna konferencija za doktorande (geo_doc)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.09.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
jezik, identitet, historijska geografija, pregled područja
(language, identity, historical geography, area overview)

Sažetak
Jezik ostavlja izrazito dubok otisak u ljudskom društvu. Toliko dubok da je, prema mnogima, upravo on jedan od najvažnijih indikatora pri definiranju identiteta, kako pojedinca, tako i regije, nacije, pa čak i nadnacionalnih zajednica. Premda njihova simbioza traje od samih početaka ljudskog društva, većina istraživanja tog međuodnosa započinje u razdoblju kada je osviještenost njihove povezanosti postala raširenija i kada su pri definiranju identiteta nacionalni tiskani jezici zauzeli ključnu ideološku i političku ulogu (Anderson, 1990). U Hrvatskoj taj vremenski obuhvat započeo je Hrvatskim narodnim preporodom koji je svoj vrhunac imao od 1835. do 1848. S obzirom na to da je geografija prošlih razdoblja sintagma kojom definiramo historijsku geografiju (Glamuzina i Fuerst-Bjeliš, 2015) te da područje moga interesa pripada historijskogeografskom korpusu, pri pregledu stanja područja prvo su konzultirani historijskogeografski radovi. Na tom su području pronađena brojna istraživanja (Breton, 1979 ; Johnson, 1992 ; Greenberg, 2005 ; Novak, 2012 ; Stolac, 2014 ; Brešan Ančić, 2015 ; Melnytska, 2016 ; Knapp, 1987, 2019) koja uglavnom koriste deskriptivan i analitički pristup, formalne (službene popisne statistike, rječnike, pravopisne priručnike, jezične monografije) i neformalne istraživačke izvore (novinski članci, natpisi na fotografijama i odjeći) te metode anketiranja, intervjuiranja i analize karata. S obzirom na interdisciplinarnost istraživane tematike pregled stanja područja proširen je i na druge geografske subdiscipline (jezičnu geografiju, geolingvistiku, kulturnu i političku geografiju), ali i na drugu ne geografsku literaturu geografiji susjednih disciplina – lingvistiku, etnologiju, antropologiju i sociologiju. Ovisno o disciplini koja je u radu zastupljena mijenjaju se i izvori i metode znanstvenog rada. Najzastupljeniji su ipak geografski i lingvistički radovi. Od geografa isti u se teorijski radovi o jeziku C. M. Delgada de Carvalha (1962), Philipa L. Wagnera (1958, 1966, 1991) i Petera Jordana (2007, 2011), a od lingvista Colina H. Williamsa (1988, 1996), Asima Pece (1987, 1989), Božidara Finke (1982) i Mije Lončari a (2013). Istaknuti hrvatski toponomastičar je Petar Šimunović (1972, 1986). Pregled stanja područja izvršen je preko platformi WOS, Scopus, Hrčak i CROSBI, kako bi se omogućila detaljna i podjednaka pretraživost domaćih i stranih istraživanja. Unatoč tomu stranih istraživanja je znatno više, čak 80%. Također, ističu se dva razdoblja tijekom kojih su jezično- identitetske teme znanstvenicima bile privlačna tematika, a to su razdoblje od 1950-ih do 1970-ih kad ova tematika prvi puta snažnije zaokuplja znanstvenike i razdoblje od 2010. do 2019. kada je nastala većina (gotovo polovica) pretraženih radova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA