Naslov
Filozofsko-teološke rasprave o kristologiji na Efeškom (431.) i Kalcedonskom koncilu (451.)
(Philosophical-theological discussions about Christology on the Councils of Ephesus (431.) and Chalcedon (451.))

Autori
Smiljanić, Ivan

Izvornik
Čemu : časopis studenata filozofije (1330-7193) 16 (2020), 27; 8-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Isus Krist, kristologija, Efez, Kalcedon, Carigrad, Rim, nestorijanizam, arijanizam, monofizitizam
(Jesus Christ, Christology, Ephesus, Chalcedon, Constantinople, Rome, Nestorianism, Arianism, Monophysitism)

Sažetak
U ovom se radu prikazuju ključni momenti filozofsko-teoloških rasprava o kristologiji koje su se vodile krajem 4. i početkom 5. st., u trenutcima velike političke i gospodarske krize Rimskoga Carstva. Politička podijeljenost Carstva koegzistirala je i s teološkom podjelom Crkve koja će svoju kulminaciju doživjeti i stvarnim rascjepom kršćanske ekumene 1054. godine. Ključne teološke rasprave odvijale su se u ozračju nadmetanja aleksandrijske i antiohijske teološke škole na koncilima u Efezu i Kalcedonu. Rezultat teoloških sporova o naravi Isusa Krista bio je i papinsko uplitanje u te filozofsko-teološke rasprave s važnim političkim konzekvencama. Važnost takvoga čina nominalnog poglavara jedinstvene kršćanske ekumene usporediva je jedino s političkim motivacijama istočnorimskih careva. Posljedica koncilskih rasprava bila je i formiranje cezaropapizma uslijed posvemašnje povezanosti Crkve i države na Istoku, kao i potvrda papinskoga teološkoga, a uskoro i političkoga prvenstva na Zapadu. Upravo će ta potvrđena papinska samostalnost i samosvijest pružiti okvire papinskoj vlasti u 11. i 12. st. za obranu od nasrtaja svjetovne vlasti careva, ali i za pokušaje nametanja prvenstva duhovne vlasti nad svjetovnom tijekom 13. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija, Povijest

POVEZANOST RADA