Pregled bibliografske jedinice broj: 1149152
Dubrovnik i kapucini tijekom XVII. i XVIII. stoljeća
Dubrovnik i kapucini tijekom XVII. i XVIII. stoljeća // Četiri stoljeća kapucina u Rijeci i Hrvatskoj (1610. - 2010.) Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Rijeci 14. i 15. kistopada 2010. / Medved, Marko (ur.).
Rijeka: Kršćanska sadašnjost ; Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića ; Ogranak Matice hrvatske u Rijeci, 2020. str. 245-273
CROSBI ID: 1149152 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dubrovnik i kapucini tijekom XVII. i XVIII. stoljeća
(Dubrovnik and the Capuchins during the XVII. and
XVIII. century)
Autori
Lupis, Vinicije B.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Četiri stoljeća kapucina u Rijeci i Hrvatskoj (1610. - 2010.) Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Rijeci 14. i 15. kistopada 2010.
Urednik/ci
Medved, Marko
Izdavač
Kršćanska sadašnjost ; Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića ; Ogranak Matice hrvatske u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2020
Raspon stranica
245-273
ISBN
978-953-11-1211-3
Ključne riječi
kapucini, Dubrovnik, Trebinjska biskupija, Gospa od Milosrđa, biskup Josip Marčelić
(Caouchins, Dubrovnik, Diocese of Trebinje, Our Lady of Mercy, bishop Josip Marčelić)
Sažetak
Kapucinski red kao plod kasnijeg razvoja franjevačkog redovništa na teritoriju Dubrovačke Republike nije našao na plodno tlo, jer je državni teritorij već bio pokriven sa mrežom franjevačkih samostana, organiziranih u posebnoj Dubrovačkoj provinciji, a isto tako Republika nije mogla tolerirati djelovanje jednog reda, čije se sjedište naalazi na teritoriju druge države. Jedini presedan na području Dubrovačke Republike bilo je djelovanje isusovačkog reda. Dubrovčani koji su djelovali među kapucinima bili su malobrojni, rijetki su oni koji su ostali zabilježeni u dubrovačkoj povijesti. Najistaknutije ime među kapucinima iz Dubrovnika je Mihovil (Miho) Arkanđel Boždarević (1654. – 1729.). Kapucini su kao misionari djelovali u Dubrovniku tijekom XIX. stoljeća. U mjesecu studenome 1875. u Dubrovniku je vodio osmodnevne pučke misije o. Roberto Menini, rodom Splićanin. On je osmodnevnu duhovnu obnovu stavio pod zagovor Gospe Presvetog Srca Isusova. Kao vrstan propovjednik oduševio je Dubrovčane za tu pobožnost i predložio im je kao na spomen duhovne obnove da nabave Gospin kip, što se i zbilo. Danase se ovaj kip čuva na baroknom oltaru altarste Giuseppe Sardija u franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku. Nastojanjem dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića ocima kaupucinima predano je svetište Gospe od Milosrđa na Lapadu 1913. godine, uz koju se oformljuje kapucinski samostan. Gospa od Milosrđa i oci kapucini postali su sinonimom za marijansku pobožnost i svetište pomoraca, koji su u ovoj crkvi ostavili brojne zavjete.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb