Pregled bibliografske jedinice broj: 1147506
Gornja Dalmacija i Dubrovnik u IX. stoljeću u svjetlu bizantskih sigilografskih izvora
Gornja Dalmacija i Dubrovnik u IX. stoljeću u svjetlu bizantskih sigilografskih izvora // VI. kongres hrvatskih povjesničara, Rijeka, 29. IX. – 2. X. 2021.: Kultura. Zbornik sažetaka i raspored rada / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Zagreb : Rijeka: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 52-52 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1147506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gornja Dalmacija i Dubrovnik u IX. stoljeću u svjetlu bizantskih sigilografskih izvora
(Upper Dalmatia and Dubrovnik in the 9th century in the light of Byzantine sigillographic sources)
Autori
Basić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VI. kongres hrvatskih povjesničara, Rijeka, 29. IX. – 2. X. 2021.: Kultura. Zbornik sažetaka i raspored rada
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Zagreb : Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 52-52
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Dalmacija, Dubrovnik, rani srednji vijek, sigilografija, historijska geografija
(Dalmatia, Dubrovnik, Early Middle Ages, sigillography, historical geography)
Sažetak
Temeljem novijih nalaza bizantskoga sigilografskog materijala pretpostavljene dubrovačke provenijencije i njihova tumačenja u historiografskoj literaturi (V. Prigent, 2008.), autor analizira vojno-administrativni položaj Dubrovnika (Rauzija) kao političke jedinice Bizantskoga Carstva u drugoj polovini 9. stoljeća. Novoobjavljene olovne pečate bizantskih dužnosnika povezuje s otprije poznatim podacima o prvim stoljećima Dubrovnika iz djela bizantskih povjesnika (De Administrando Imperio, De Thematibus, Vita Basilii, nastali pod uredničkom paskom Konstantina VII. Porfirogeneta sredinom 10. st.) i domaćih povijesnih izvora (Historia Salonitana Maior, kompilirana u 16. st.) te ih u tom sklopu nastoji rekontekstualizirati, ukazujući na mogućnost da im porijeklo treba tražiti u Rauziju kao sjedištu katepanata, niže vojno-administrativne jedinice tematskog uređenja (prostorno uključujući i Boku Kotorsku), kao i da pojam Dalmatia Superior u srednjovjekovnim vrelima potječe iz vremena koje prethodi njegovu prvom javljanju u sačuvanim tekstovima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
