Naslov
Odnos nasilja preko interneta i samopoštovanja mladih
(The relationship between cyber-violence and adolescens' self-esteem)

Autori
Šincek, Daniela ; Milić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. dani Ramira i Zorana Bujasa - knjiga sažetaka / Mikac, Una ; Mehulić, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 155-155

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nasilje preko interneta, samopoštovanje, mladi
(cyber-violence, self-esteem, adolescents)

Sažetak
Nasilje preko interneta je jedan od vidova iskazivanja agresivnog ponašanja koji razvojem tehnologija sve više privlači pažnju. Na temelju sugestija adolescenata dorađena je Skala činjenja i doživljavanja nasilja preko interneta (Šincek i sur., 2017). Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti obilježja modificirane Skale činjenja i doživljavanja nasilja i koliko ona doprinosi objašnjenju općeg samopoštovanja nakon kontrole roda, dobi i školskog uspjeha te subskala Prekomjernog korištenja interneta (GPIUS2). Istraživanje je provedeno u veljači 2021. godine preko interneta te je u njemu sudjelovalo 1725 mladih u dobi od 15 do 19 godina (M = 17, 17 ; SD = 1, 307) pri čemu su30, 6% sudionika mladići. Istraživanje je dio opširnijeg, longitudinalnog projekta. Eksploratorna faktorska analiza je i na česticama doživljavanja i na česticama činjenja nasilja izlučila pet faktora pri čemu je objašnjeno ukupno 54, 2% varijance doživljavanja i 57, 5% varijance činjenja nasilja, ali su se čestice nejednako rasporedile. Kako je raspodjela čestica kod FA za doživljavanje bila smislenija i kako su pouzdanosti unutarnje konzistencije (od , 73 do , 91) tako formiranih faktora za činjenje bile više nego pouzdanosti faktora koji su oblikovani po FA za činjenje, zadržana je raspodjela u faktore izlučene za doživljavanje nasilja (Direktno nasilje usmjereno na pojedinca ; Manipuliranje informacijama radi izazivanja štete ; Govor mržnje ; Korištenje tehnologije za izazivanje štete i Dijeljenje podataka o osobi). Provedena je i hijerarhijska regresijska analiza s kriterijem samopoštovanjem, pri čemu su u prvom koraku uvedeni rod, dob i školski uspjeh, u drugom subskale GPIUS2, u trećem faktori činjenja, a u četvrtom doživljavanja nasilja. Objašnjeno je ukupno 19, 8% varijance samopoštovanja, a značajni prediktori su: rod (djevojke su imale niže samopoštovanje) te su negativni prediktori samopoštovanja preferencija socijalnih interakcija online, regulacija raspoloženja, kompulzivno korištenje interneta, doživljavanje te doživljavanje govora mržnje, a činjenje direktnog nasilja je pozitivni prediktor samopoštovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA