Naslov
Franje Cirakija Jankovo ljetovanje: prijedlog za revalorizaciju
(Jankovo ljetovanje by Franjo Cirakij: a proposal for reevaluation)

Autori
Pavličić, Pavao

Izvornik
Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu (1849-1111) 41 (2017), 61; 199-223

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Franjo Ciraki ; Jankovo ljetovanje ; moderna idila ; zabavni spjev

Sažetak
U radu se analizira i interpretira Jankovo ljetovanje (Požega 1905), jedno od najzanimljivijih djela Franje Cirakija, koje dosada nije bilo sustavno prikazano ni valorizirano. Riječ je o djelu iz razdoblja moderne koje pripada korpusu naracije u stihu, odnosno onom dijelu literature kojem povijesti književnosti uglavnom ne pridaju posebnu pozornost jer je obilježen tradicionalnijim poetikama. U analizi se preispituje sadržaj i kompozicija djela, pri čemu je naglasak stavljen na motivacijski sustav priče koji obilježava odsustvo prepoznatljivog pokretačkog principa, kako u odnosu na radnju tako i kad je riječ o glavnom liku. Kako na osnovi analizirane fabule proizlazi sličnost spjeva s prozom XIX. stoljeća, nastoji se istaknuti razlika Jankova ljetovanja prema tada dominantnom modelu proze: Ciraki ne želi svojim djelom utjecati na društvenu zbilju (društvena neangažiranost), a stih (asimetrični deseterac) kod njega je signal koji ga povezuje sa starijom tradicijom, on je univerzalno sredstvo izražavanja neopterečen poetičkim zadaćama te je znak subjektivnosti i univerzalne tematike promatrane kroz filozofski diskurs antike. U drugom dijelu interpretacije utvrđuje se žanrovski, recepcijski i literarni identitet spjeva. Opovrgavajući vezu Jankova ljetovanja s uobičajenim žanrovskim određenjima (ep, roman ili novela u stihovima, pjesnička pripovijest), spjev se smješta u pogranično područje između književnosti i zabavnoga štiva, a njegova rubna (književna) pozicija obrazložena je paratekstualnim (podnaslov, podatak o autoru djela) i metatekstualnim dijelovima teksta, koji glavni tekst predstavljaju i usmjeravaju njegovu recepciju. Tako podnaslov moderna idila uspostavljajući intertekstualne veze s tradicijom, ostvaruje humorni efekt, pseudonim Požežanin predstavlja autora više kao građanina, lokalpatriota negoli literata, a pripovjedačevi toposi skromnosti trebali bi opravdati iznevjeravanje pravila klasične poetike. Dakle djelo u recepcijskom smislu ponajprije određuje njegova namjena koja je dominantno zabavna i razlozi koji su prvenstveno životni, a ne literarni. Analiza pokazuje da važnost i potencijal humora u spjevu to djelo, uz sve ostale kvalitete, čini vrijednim književnopovijesnih pregleda, odnosno ponovnog utvrđivanja njegove pozicije u književnoj dijakroniji i sinkroniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA