Naslov
Vitezović u „književnoj republici“: Ego-mreža Pavla Rittera Vitezovića i adresata njegovih pjesničkih poslanica
(Vitezović in the "Literary Republic": The Ego Network of Pavao Ritter Vitezović and Addressees of His Poetic Epistles)

Autori
Tihana Kušter

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Znanstveni kolokvij Stvaralaštvo i intelektualni transferi hrvatskih latinista

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Pavao Ritter Vitezović ; historijska analiza mreža ; ego mreža ; digitalna historija ; mreža korespondenata
(Pavao Ritter Vitezović ; historical network analysis ; ego networks ; correspondence networks ; digital history)

Sažetak
Historijska analiza mreža kao historijska inačica socijalne analize mreža već više od desetljeća slovi kao prikladan pristup za pomnije istraživanje intelektualnih transfera. Posebice je pogodna za istraživanje društvenih interakcija na temelju sačuvane korespondencije. Jedan od korpusa na koji je moguće primijeniti ovaj pristup jesu latinske pjesničke poslanice Pavla Rittera Vitezovića (1652.– 1713.) nastale u razdoblju između 1676. i 1712. godine. Iako se o Vitezovićevoj mreži kao o terminu koji može označavati različite oblike interakcija može i metaforički govoriti, rezultati koje historijska analiza mreža može pružiti u istraživanju spomenutog korpusa pružaju jasniji uvid u Vitezovićeve društvene interakcije. Takav uvid pokušat će se u ovom izlaganju postići kvantifikacijom, klasifikacijom, analizom i vizualizacijom Vitezovićevih adresata temeljem primjerice broja njima upućenih poslanica, broja stihova i titule ili zanimanja adresata. Prikladna vrsta strukturalne analize mreža jest u ovom slučaju analiza ego-mreže koju će činiti Pavao Ritter Vitezović kao središnji čvor u mreži i njegovi adresati koji su preko poslanica s njime povezani. Pritom će se pokušati rekonstruirati dijelovi ranonovovjekovne „književne republike“, transnacionalne intelektualne zajednice koja je u svojoj komunikaciji koristila latinski jezični medij. Istraživanje će se oslanjati i na iskustva tekućeg projekta Mapping the Republic of Letters (http://republicofletters.stanford.edu/) koji se provodi na Sveučilištu Stanford metodologijom historijske analize mreža. Pritom će se kao glavnina korpusa koristiti popis Vitezovićevih poslanica i adresata objavljen u kritičkom izdanju Pavao Ritter Vitezović. Epistolae Metricae koje su priredile Violeta Moretti i Gorana Stepanić (2019.). Adresatima će se pridružiti i broj poslanica i stihova koji su im bili upućeni, lokacija na kojoj su poslanice bile pisane kao i tri dodatne kategorije ; milieu adresata, spol, etnicitet ili konfesija. Vodeći se kategorizacijom poslanica prema godištima i zbirkama u kojima su izdane, stvorit će se sedam ego-mreža koje pokrivaju sedam razdoblja Vitezovićeve produkcije pjesničkih poslanica 1676.-1712. te jedna sinkronijska ego- mreža njegovih poslanica. U svakoj od dijakronijskih mreža ili u sinkronijskoj mreži Vitezovićevih poslanica prikazat će se njegova povezanost s adresatima prema parametrima kao što su: broj poslanica, broj stihova, titula odnosno zanimanje adresata (milieu adresata), Vitezovićeva lokacija pisanja poslanica i etnicitet ili konfesija te spol adresata. Pritom će se koristiti i predstaviti mogućnosti Nodegoat-a (https://nodegoat.net/), web alata u otvorenom pristupu namijenjenog humanističkim strukama, na kojem je moguće izraditi skupove podataka na temelju vlastitog modela podataka uz relacijske analize s prostornim i kronološkim vidovima kontekstualizacije. Cilj izlaganja je kategorizacijom i relacijskim povezivanjem podataka koji su objavljeni u kritičkom izdanju Moreti -Stepanić (2019) metodologijom historijske analize mreža pružiti uvid u strukturu i dinamiku intelektualne mreže u čijem se središtu u ovom slučaju nalazi polihistor Pavao Ritter Vitezović. Svrha upotrebe pristupa historijske analize mreža i metode ego-mreža na ograničenom uzorku podataka (128 adresata, 415 poslanica u ukupno 9121 stihova) jest prikaz mogućnosti primjene ovog pristupa te poticaj za proširenje historijske analize mreža obradom veće količine podataka kao i korištenje spomenute metodologije i u filološko- lingvističkoj analizi pjesničkih poslanica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA