Naslov
Halofilni vibriji u školjkašima kao potencijalno patogeni uzročnici zoonoza u ljudi

Autori
Džafić, Natalija ; Kvrgić, Kristina ; Kozačinski, Lidija ; Humski, Andrea

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 52 (2021), 6; 725-736

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
dvoljušturni školjkaši ; Vibrio spp. ; potencijalni patogeni ; zoonoze

Sažetak
Uzgoj, izlov i promet školjkašima reguliran je brojnim zakonima kojima je cilj stavljanje na tržište zdrave hrane. Zakonodavstvo ne predviđa kontrolu Vibrio spp., što može rezultirati stavljanjem na tržište i konzumacijom školjkaša kontaminiranih bakterijama ovog roda te posljedično prouzročiti pojavu bolesti u ljudi. U radu je prikazano značenje najvažnijih potencijalno patogenih halofilnih vibrija poput V. cholerae, V. parahaemolyticus i V. vulnificus u infekciji ljudi. Tijekom zadnjih dvadesetak godina u zemljama mediteranske regije provedena su istraživanja, koja su redom potvrdila prisutnost vibrija u morskoj vodi, školjkašima, sedimentu i u otpadnim vodama. U Hrvatskoj je u rijetkim istraživanjima školjkaša dokazana duž Jadranske obale prisutnost Vibrio spp., uz dominaciju vrste V. parahaemolyticus. Sve izraženija pojava globalnog zatopljenja podudara se i s neočekivanim pojavama infekcija s Vibrio spp. na sjeveru Europe, ponajprije na području Baltičkog mora. Četiri su važne značajke pripadnika roda Vibrio koje ih čine pogodnima u procjeni klimatskih promjena. To su: osjetljivost na temperaturu (jako dobro rastu pri temperaturama iznad 15 °C), brzo umnažanje, pojava u područjima gdje se nikada nisu javljali (kao što su sjeverna Europa, Aljaska, Čile, sjevero - istočno područje SAD) i mogućnost ulaska u organizam putem hrane i izlaganjem kontaminiranoj vodi. S gledišta sigurnosti hrane i školjkaša kao hrane, globalno zatopljenje i klimatske promjene imaju značajan utjecaj na dinamiku i rasprostranjenost potencijalno patogenih halofilnih vibrija na područja u kojima nisu povijesno dokazani kao uzročnici oboljenja ljudi. Posljednjih su desetljeća razvijane različite metode s ciljem pouzdanije identifikacije Vibrio vrsta. Radilo se na poboljšanju klasičnih mikrobioloških metoda, a većina je istraživanja usmjerena prema razvoju i primjeni molekularnih tehnika. Istraživanjima kojima su uspoređivani rezultati kulturelnih mikrobioloških metoda i lančane reakcije polimerazom (PCR), dokazana je značajno veća osjetljivost i pouzdanost molekularnih metoda u dokazu uzročnika

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA