Naslov
Porodica krkavinki (Rhamnaceae Juss.) na širem području Grobnišćine
(Buckthorn family (Rhamnaceae Juss.) in the wider area Grobnišćina)

Autori
Randić, Marko ; Kremer, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjižica sažetaka Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi / Juretić, Vlasta - Grobnik : Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2018, 18-19

Skup
Znanstveni i stručni skup Grobnička jesen Grobniščina: tragovi, znakovi i smjerokazi

Mjesto i datum
Grobnik, Hrvatska, 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Rhamnaceae ; Rhamnus pumila ; dolina Rječine ; Grobnišćina ; grobničke planine
(Rhamnaceae ; Rhamnus pumila ; Rječina Valley ; Grobnišćina ; Grobnik mountains)

Sažetak
Prema dosadašnjim podacima (Flora Croatica Database) porodica krkavinki ili pasjakovina (Rhamnaceae Juss.) na širem području Grobnišćine obuhvaća četiri roda – krkavinke (Frangula Mill.), drače (Paliurus Mill.), krkavine (Rhamnus L.) i žižule (Ziziphus Mill.). U rodu krkavinki nalazimo na ovom području dvije vrste: krkavinku trušljiku (Frangula alnus Mill.) i kamenjarsku krkavinku (F. rupestris (Scop.) Schur.). Rod drača sadrži samo bodljikavu draču (Paliurus spina-christi Mill.). Najbrojniji je rod krkavina koji je zastupljen sa šest vrsta i jednim međuvrsnim križancem: vazdazelenom krkavinom (Rhamnus alaternus L.), krkavinom žestikom (Rh. alpina L. ssp. fallax (Boiss.) Maire et Petitm.), običnom krkavinom (Rh. cathartica L.), primorskom ili srednjom krkavinom (Rh. intermedia Steud. et Hochst.), patuljastom krkavinom (Rh. pumila Turra), kamenjarskom krkavinom (Rh. saxatilis Jacq.) i Woloszczakovom krkavinom (Rh. x woloszczakii Kárpáti), koja je križanac između srednje i obične krkavine. Rod žižula obuhvaća samo običnu žižulu (Ziziphus jujuba Mill.). Žižula i vazdazelena krkavina su hortikulturne vrste koje se na ovom području rijetko pojavljuju u uzgoju ili kao podivljale, uglavnom na području grada Rijeke (npr. Trsat i priobalje). Bodljikava drača i primorska krkavina nastanjuju zapuštene primorske kamenite travnjake gdje ih možemo smatrati „reliktima ispaše“. Krkavinka trušljika pojavljuje se isključivo u vlažnim šumarcima uz obale Rječine. Ostale vrste iz ove porodice vezane su uz svijetle šikare i kamenito-stjenovita mjesta uglavnom mediteransko- brdskog i gorskog pojasa Grobničkih planina. Floristički je najzanimljivija patuljasta krkavina za koju je u Hrvatskoj do sad zabilježen mali broj nalazišta. Na širem području Grobnišćine pronašli smo je u pukotinama stijena Viljske ponikve u NP „Risnjak“ i u planinskoj skupini Obruča (lokalitete Viljska ponikva na Risnjaku, Napa i Špilja u Paklenom objavili smo u ranijem radu, dok su stijene Crnog vrha, do sad neobjavljeno nalazište). Woloszczakovu krkavinu, koja je zabilježena za kanjon Rječine ovim istraživanjima nismo uspjeli pronaći, ali smo na grobničkim planinama naišli na neke zanimljive primjerke krkavina koji ukazuju da bi se moglo raditi o međuvrsnim križancima: Rh. alpina L. ssp. fallax x Rh. cathartica, Rh. saxatilis x Rh. cathartica i Rh. intermedia x Rh. saxatilis. Istraživanja svojti ove porodice imaju praktičnu važnost jer sadrže kemijske spojeve s izrazitim fitofarmakološkim svojstvima, osiguravaju pčelama i drugim oprašivačima kvalitetnu pašu, a (specijaliziranim) fitofagim kukcima i nekim vrstama ptica hranu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA