Naslov
Kada dom postane škola - roditeljska i učenička perspektiva
(When Home Becomes School- teachers' and students' perspective)

Autori
Kolak, Ante ; Markić, Ivan ; Horvat, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
COVID-19 - implikacije na odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nastava na daljinu, učitelj, roditelj, COVID19, učenik, opterećenost
(distance learning, teacher, parent, COVID19, student, workload)

Sažetak
Zahtjevi za promjenom i prilagodbom koje je pred društvo i pojedinca donijela krizna situacija vezana uz COVID19 epidemiju rezultirali su značajnim promjenama i u školskom sustavu. Temeljna promjena odnosi se na uvođenje nastave na daljinu kao temeljnog oblika školovanja. Školsko okruženje preselilo se u obiteljski dom i postavilo nove zahtjeve pred učenike, učitelje ali i roditelje. Jedan od njih je i prilagodba svih subjekata na nastavu na daljinu koja zahtjeva od učenika velik stupanj samostalnosti. No, učenici u razrednoj nastavi nisu uvijek dovoljno kompetentni samostalno odgovoriti na postavljene zadatke, stoga je pomoć i uključenost roditelja nužna. Prilagodba na novonastalu situaciju, kontrola stresa, koordiniranje individualnih i obiteljskih obveza zajedno s novom i zahtjevnijom ulogom roditelja/učitelja, roditeljima nesumnjivo predstavlja veliki izazov. U prvom dijelu istraživanja fokus našega promišljanja usmjeren je na ispitivanje iskustava roditelja kao "zamjenskih" učitelja. Iskustva roditelja utvrđena su putem ispitivanja roditeljskog zadovoljstva, stupnja uključenosti, procjene samostalnosti djeteta i procjenu razine osobne opterećenosti. Rezultati navode kako su utvrđene razlike u iskustvima vezanim uz broj djece u obitelji kao i razreda koje dijete pohađa. Veća uključenost i opterećenost dokazana je u početnim razredima razredne nastave, a manja u završnim i proporcionalna je roditeljskom doživljaju učeničke samostalnosti. U drugom dijelu istraživanja ispitivana su iskustva učenika predmetne nastave osnovne škole koja su utvrđena kroz učeničko zadovoljstvo, stupanj samostalnosti i potrebne pomoći te stupanj opterećenosti. Potvrđene su razlike vezane uz spol pri čemu učenici imaju doživljaj veće opterećenosti i manje su samostalni od učenica. Učenici s lošijim općim uspjehom manje su samostalni i trebaju veću pomoć. Veću opterećenost nastavom doživljavaju učenici završnih razreda (sedmih i osmih) za razliku od ostalih učenika predmetne nastave. Dokazano je da učenici iz mnogobrojnih obitelji znatno lošije procjenjuju svoje materijalne i prostorne uvjete rada. U zaključnim razmatranjima ističe se važnost fleksibilnosti i moć povratne informacije učitelja, važnost procjene opterećenja učenika nastavom, uvažavanje didaktičkog principa primjerenosti zadaće dobi učenika, dok se kao poseban pedagoški izazov u nastavi na daljinu izdvaja razvoj samostalnosti učenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA