Pregled bibliografske jedinice broj: 1145118
Juraj Krnjević u Južnoj Americi 1963. godine
Juraj Krnjević u Južnoj Americi 1963. godine // Društveno-povijesni kontekst političkog djelovanja u iseljeništvu: Organizacije, stranke, pokreti / Perić Kaselj, Marina (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 103-126 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1145118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Juraj Krnjević u Južnoj Americi 1963. godine
(Juraj Krnjević in South America in 1963)
Autori
Tepeš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Društveno-povijesni kontekst političkog djelovanja u iseljeništvu: Organizacije, stranke, pokreti
/ Perić Kaselj, Marina - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020, 103-126
ISBN
978-953-6028-44-3
Skup
Društveno-povijesni kontekst političkog djelovanja u iseljeništvu: organizacije, stranke, pokreti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska seljačka stranka, Juraj Krnjević, hrvatsko iseljeništvo, Južna Amerika
(Croatian Peasant Party, Juraj Krnjević, Croatian emigration, South America)
Sažetak
Cilj rada je prikazati i analizirati put glavnog tajnika Hrvatske seljačke stranke Jurja Krnjevića po zemljama Južne Amerike 1963. godine. Juraj Krnjević bio je glavni tajnik Hrvatske seljačke stranke (HSS) i uz predsjednika Vladka Mačeka najznačajnija stranačka ličnost u emigraciji. Krnjevićevo putovanje po zemljama Južne Amerike bilo je značajno za HSS i njeno organiziranje u iseljeništvu s obzirom na to da su organizacije u Južnoj Americi bile puno slabije organizirane nego organizacije u SAD-u, Kanadi, Europi i Australiji. Juraj Krnjević je bio, u stvari, glavni stranački operativac, koji je redovito obilazio stranačke organizacije po Europi i Sjevernoj Americi i sudjelovao na stranačkim konvencijama, za razliku od predsjednika Mačeka, koji zbog zdravstvenih razloga nije putovao. Prilikom putovanja po Južnoj Americi Juraj Krnjević održao je niz javnih nastupa na kojima je jasno izrazio svoje političke stavove u tom trenutku, a koji će obilježiti rad HSS-a u budućem razdoblju s obzirom na to da nekoliko mjeseci nakon ovog Krnjevićevog putovanja predsjednik Vladko Maček umire u svibnju 1964., a Juraj Krnjević nakon toga postaje predsjednik HSS- a. Krnjević tada već vrlo jasno zastupa rješenje hrvatskog pitanja u obliku neovisne demokratske samostalne države Hrvatske van okvira Jugoslavije, za razliku od nejasnog stava Vladka Mačeka i izrazitog projugoslavenskog stava određenih HSS- ovaca koji su u ožujku 1963. potpisali prijedlog Nacrta Demokratske alternative za konfederalnu Jugoslaviju, a što će Krnjević javno osuditi upravo u svojim nastupima po Južnoj Americi. U nastupima po zemljama Južne Amerike Krnjević je propagirao nužnost i potrebu okupljanja i zajedništva hrvatske emigracije, kako bi hrvatski narod time pokazao ozbiljnost i sposobnost upravljanja samim sobom. Sukladno tome sastao se s vodstvom Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP), što je značajno jer su HOP i HSS tada bile dvije emigrantske političke grupacije s najvećim utjecajem, a koje nisu sudjelovale u prvom ozbiljnijem okupljanju emigrantskih organizacija u Hrvatsko narodno vijeće na Kongresu u New Yorku 1962. godine. Krnjević je putovanje po Južnoj Americi iskoristio i kako bi pred južnoameričkom javnošću i hrvatskim iseljeništvom iskazao antikomunističke političke stavove HSS-a, kritizirao jugoslavenski režim i politiku Josipa Broza Tita te izrazio borbu hrvatskog naroda za svojom državom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
