Pregled bibliografske jedinice broj: 1144370
Organska (ekološka) hranidba svinja (3) Hranidba prasadi i rasplodne nazimadi
Organska (ekološka) hranidba svinja (3) Hranidba prasadi i rasplodne nazimadi, 2021. (popularni rad).
CROSBI ID: 1144370 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organska (ekološka) hranidba svinja (3) Hranidba
prasadi i rasplodne nazimadi
(Organic (ecological) feeding of pigs (3) Feeding
of piglets and breeding piglets)
Autori
Senčić, Đuro ; Samac, Danijela
Izvornik
Agroglas
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad
Godina
2021
Ključne riječi
hranidba svinja ; hranidba prasadi ; ekološko
(pig feeding ; piglet feeding ; organic)
Sažetak
Nakon prasenja, prasad treba što prije posisati kolostrum vlastite majke. Sisanjem kolostruma prasad stekne pasivni imunitet jer mlijekom dobiva antitijela koja ju štite od bolesti, sve dok ne počne stvarati vlastita antitijela, tj. dok ne stekne aktivni imunitet. Prasad nakon tri tjedna starosti počinje stvarati vlastita antitijela. Tijekom prvih dana života prasadi je mlijeko jedina hrana. Od sedmoga dana nakon prasenja, prasadi je potrebno stavljati čvrstu (suhu) hranu u posebne hranilice kako bi se na nju postupno privikavala i razvijala svoj enzimatski probavni sustav za razgradnju čvrste hrane nakon razdoblja dojenja. Mlijeko krmače zadovoljava energetske potrebe prasadi tijekom prvih dvaju tjedana života, kada im je krmačino mlijeko jedina hrana. Od 4. dana nakon prasenja prasadi je potrebno davati i temperiranu vodu. Sisajućoj prasadi može se davati krmna smjesa predstarter ili starter, napravljena od ekološki proizvedenih i prema propisu dozvoljenih krmiva. Predstarter treba imati najviše 22 % sirovih proteina. Nije dobro davati obroke s previše bjelančevina jer se stvara hipoaciditet, a posljedica je proljev prasadi. Za prihranjivanje prasadi dobra je krmna smjesa sljedećega sastava: 4 % prekrupe zobi, 20 % prekrupe ječma, 20 % prekrupe toplinski obrađene soje ili graška, 10 % pšeničnih posija, 9 % suncokretove sačme i 1 % mineralnoga dodatka. U krmne smjese može se uključiti i riblje brašno. Rasplodnu nazimad ne treba hraniti po volji (ad libitum), što znači da im treba obročna hranidba. Gojazne nazimice slabije se tjeraju i daju manji broj prasadi u leglu. Do pojave puberteta nazimice se mogu hraniti po volji, a nakon toga, do drugoga tjeranja, treba im dnevno 2, 2 kg krmne smjese. Nakon osjemenjivanja, trebaju dnevno 1, 8 do 2, 0 kg krmne smjese. Dio krmne smjese (0, 5 do 1, 0 kg) može se zamijeniti voluminoznim krmivima (zelena krmiva, lišće šećerne repe, stočna repa, zapareni krumpir, silaža), čak do 40 % energetske vrijednosti obroka. Nazimice mogu konzumirati oko 0, 5 kg zelene mase ili silaže na svakih 10 kg tjelesne mase. Nerastiće bi, nakon dobi od 4 do 5 mjeseci, trebalo hraniti isključivo koncentriranim krmivima. Sadržaj sirovih proteina u obroku nazimadi do 40 kg tjelesne mase trebao bi biti 18 %, od 40 do 70 kg tjelesne mase 16 %, a nakon toga 14 %.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek