Naslov
Evaluativna funkcija metafore u internetskom diskursu
(Evaluative function of metaphor in online discourse)

Autori
Stanojević, Mateusz-Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik u digitalnom okruženju: knjiga sažetaka / Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 120-121

ISBN
978-953-314-150-3

Skup
35. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Jezik u digitalnom okruženju

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.09.2021. - 11.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
metafora, diskurs, evaluativnost
(metaphor, discourse, evaluation)

Sažetak
U diskursnim se istraživanjima ističe da metafore služe nametanju okvira interpretacije (Hart 2008). U političkom se diskursu to očituje u korištenju metafora kao sredstva metaforičke borbe protiv drugih aktera. Primjerice, u nedavnoj razmjeni mišljenja, predsjednik je premijera nazvao nilskim konjem koji „Papa lopoče, ali ima opaku narav“ te hijenom, a sebe orlom i sokolom, što „nije lijepo“, ali „barem nije strvinar“. Premijer je odgovorio da se neće baviti basnama jer ima ozbiljnijeg posla, spominjući potres i pandemiju. Ovdje je riječ o borbi između nametanja okvira: s jedne strane, predsjednik ističe svoju interpretaciju karaktera i postupaka premijera koje ne smatra doraslim sebi i političkoj situaciji, dok premijer mijenja okvir u okvir basne, kao nečeg neozbiljnog, na taj način ističući nedoraslost predsjednika. U ovim i brojnim drugim primjerima nametanje okvira ujedno znači i evaluaciju. U suvremenim radovima javlja se nekoliko izvora metaforičke evaluativnosti. U aksiologiji se smatra se da su predodžbene sheme koje motiviraju metafore inherentno evaluativne (Krzeszowski 1997). Tako bi se gornji primjeri disfemizama mogli tumačiti pomoću velikog lanca bića (životinje su ispod ljudi, pa je korištenje životinja za ljude negativna evaluacija). U nekim diskursnim radovima ističe se evaluativnost pojedinih riječi koji su elementi metaforičkog izraza (npr. u izrazu najezda izbjeglica ističe se negativnost riječi najezda). U nekim se radovima ističe da evaluativnost prvenstveno proizlazi iz konteksta (npr. cjeloviti kontekst prepucavanja između premijera i predsjednika koji je započeo raspravama o „tvrdoj kohabitaciji“ ukazuje na negativnu evaluativnost). U skladu s načelima „trećeg puta“ između konceptualnog i diskursnog pogleda na metaforu, u ovom ću radu pokazati da je i metaforička evaluativnost smještena između navedenih razina. Na temelju kvalitativne analize skupljenog korpusa članaka objavljenih na internetskim portalima koji se bave prepucavanjem između Milanovića i Plenkovića i ispod objavljenih komentara pokazat ću da metaforička evaluativnost proizlazi iz suodnosa lokalnih i globalnih diskursnih i konceptualnih faktora. Rezultati pokazuju da – uz potencijalni doprinos konceptualnih i diskursnih elemenata – evaluativnost u primjerima ovisi o rekontekstualizaciji (Semino, Deignan i Littlemore 2013) kao temeljnom načinu izgradnje emocionalnog stila (Gammerl 2012), što je lokalni faktor koji proizlazi iz specifičnosti diskursa u digitalnom okruženju. Literatura Gammerl, Benno. 2012. „Emotional Styles – Concepts and Challenges“. Rethinking History 16 (2): 161–75. https://doi.org/10.1080/13642529.2012.681189. Hart, Christopher. 2008. „Critical discourse analysis and metaphor: toward a theoretical framework“. Critical Discourse Studies 5 (2): 91–106. https://doi.org/10.1080/17405900801990058. Krzeszowski, Tomasz P. 1997. Angels and devils in hell. Warszawa: Wydawnictwo Energeia. Semino, Elena, Alice Deignan i Jeannette Littlemore. 2013. „Metaphor, Genre, and Recontextualization“. Metaphor & Symbol 28 (1): 41–59. https://doi.org/10.1080/10926488.2013.742842.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA