Naslov
Osnivanje veterinarskog školstva i organizacija civilnog i vojnog veterinarstva u Europi od 18. do 19. stoljeća
(Establishment veterinary education and organization of civilian and military veterinary practice in Europe from the 18th to 19th century)

Autori
Džaja, Petar ; Sinković, Sonja ; Palić, Magdalena ; Mihalj, Josip ; Severin, Krešimir

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 52 (2021), 5; 611-622

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni

Ključne riječi
veterinarsko školstvo, civilno i vojno veterinarstvo, Europa
(veterinary education ; civil and military veterinary practice ; Europe)

Sažetak
U radu je prikazano osnivanje veterinarskog školstva od samog početka u Lyonu 1762. g. do 1919. kada je osnovan Veterinarski fakultet u Zagrebu, a spomenuti su i osnivači, odnosno ravnatelji nekih tadašnjih veterinarskih škola. Prikazan je i pregled civilne i vojne organizacije veterinarstva po pojedinim tadašnjim državama. Budući da su veterinari u Hrvatskoj bili većinom školovani u Beču, to ćemo razvoj školstva i veterinarstva u Beču obraditi u posebnom radu. U Francuskoj je 1880. g. uz 419 vojnih veterinara djelovalo i 3 015 civilnih veterinara, ili ukupno 3 434 veterinara. U talijanskoj vojsci ukupno je bilo 142 veterinara, a u španjolskoj vojsci je 1881. g. bilo ukupno 252 veterinara. U belgijskoj vojsci 1868. g. bilo je 34 vojnih dok je bilo i 392 civilnih veterinara, a u Austriji u civilnoj službi bio je 297 veterinara. U Saskoj 1874. g. djeluje više od 200 civilnih veterinara i oko 40 vojnih veterinara, koji od 1864. g. imaju zajedničko veterinarsko društvo. U Prusiji se iz Naredbe od 21. 5. 1875. g. veterinarstvo potpuno odvaja od lječništva, a uz vojne veterinare bilo je ukupno 1 700 civilnih veterinara, i to 39 oblasnih, 422 kotarska, 16 graničnih i oko 1 000 privatnih veterinara. U Badenu su djelovala 54 kotarska veterinara, 65 u slobodnoj praksi i 20 vojnih veterinara i veterinarskih referenata, a u Würtenbergu je bilo 268 civilnih veterinara i 31 veterinar uposlen u vojsci. Nastava je u 19. stoljeću u Francuskoj u Lyonu od 1813. g. trajala 2, odnosno 3 godine, a od 1825. g. trajala je 4 godine. U Španjolskoj je nastava trajala 4, odnosno 5 godina. U Mađarskoj je u Budimpešti nastava 1851. g. godine trajala 2 semestra, a od 1875. g. trajala je 3 godine da bi od 1899. g. bila produžena na 4 godine, potom od 1922. g. studij traje 9, a od 1951. g. 10 semestara. U Njemačkoj je u Hannoveru nastava do 1845. g. trajala 2 godine, a od 1851. produžava se na 3 godine. U Berlinu nastava od 1836. g. traje 6 ili 7 semestara, a od 1878. g. sva je nastava produžena na 7 semestara. U Njemačkoj je u Münchenu studij od 1790. g. trajao 3 godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA