Pregled bibliografske jedinice broj: 1140856
Osmansko zaposjedanje napuštenih utvrda uz Hrvatsku i Primorsku krajinu 1620-ih – 1640-ih
Osmansko zaposjedanje napuštenih utvrda uz Hrvatsku i Primorsku krajinu 1620-ih – 1640-ih // Radovi (Zavod za hrvatsku povijest), 53 (2021), 2; 69-106 doi:10.17234/RadoviZHP.53.18 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1140856 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osmansko zaposjedanje napuštenih utvrda uz Hrvatsku
i Primorsku krajinu 1620-ih – 1640-ih
(Ottoman Occupation of Abandoned Fortifications
Along Croatian and Maritime Border 1620s –1640s)
Autori
Stanić, Damir
Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 53
(2021), 2;
69-106
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Habsburška Monarhija ; Osmansko Carstvo ; 17. stoljeće ; Hrvatska, Hrvatska krajina ; Primorska krajina ; Kordun ; Lika ; Bosanska krajina ; pograničje , utvrde ; ekspanzija ; mirovni ugovor
(Habsburg Monarchy ; Ottoman Empire ; 17. Century ; Croatia ; Croatian Border ; Maritime Border ; Kordun ; Lika ; Bosnian border ; borderlands ; forts ; expansion ; peace treaty)
Sažetak
Nakon dugotrajne ekspanzije, osmansko napredovanje na ugarsko-hrvatskom prostoru suzbijeno je tijekom Dugog rata 1593. – 1606., odnosno potpisivanjem mirovnog sporazuma u Žitvi 1606. Od tog trenutka pograničje između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva postaje stabilnije i bez osobito velikih teritorijalnih promjena sve do početka Velikoga bečkog rata 1683. – 1699. Međutim, iako nije bilo velikih teritorijalnih promjena do 1683., ipak je dolazilo do određenog zauzimanja, odnosno gubitka teritorija s obje suprotstavljene strane. Iako iz makroperspektive takve teritorijalne promjene nisu smatrane nepremostivim problemom dostatnim za prekidanje mirovnog sporazuma i pokretanje općeg rata, one su na hrvatskom prostoru bile od velike sociopolitičke važnosti. ¬¬ Upravo je na prostoru Hrvatske i Primorske krajine u periodu od 1620-ih do 1640-ih došlo do osmanskog zauzimanja niza napuštenih utvrda, smještenih između suprotstavljenih imperija, koje su prema Žitvanskom mirovnom sporazumu morale ostati puste i nezaposjednute. Takav razvoj događaja izazvao je poprilično negodovanje Habsburgovaca, tada silno opterećenih sukobima u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.) te potom i opreznu reakciju habsburške strane. U ovom radu prikazat ću kako se ta osmanska ekspanzija odvijala te kakve su bile reakcije s habsburške strane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
