Pregled bibliografske jedinice broj: 1140842
Istraživanje međuzvjezdane tvari pomoću bljeskova gama-zraka
Istraživanje međuzvjezdane tvari pomoću bljeskova gama-zraka, 2021., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odsjek, Zagreb
CROSBI ID: 1140842 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje međuzvjezdane tvari pomoću bljeskova
gama-zraka
(Probing the interstellar medium with gamma-ray
bursts)
Autori
Šiljeg, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odsjek
Mjesto
Zagreb
Datum
12.07
Godina
2021
Stranica
51
Mentor
Bošnjak, Željka ; Jelić, Vibor
Ključne riječi
bljesak gamma zračenja ; međuzvjezdana prašina ; multifrekvencijska analiza međuzvjezdane tvarii
(gamma rar-bursts ; interstellar dust ; multi-frequency analysis of interstellar medium)
Sažetak
U ovom se radu istražuje konzistentnost metode mjerenja udaljenosti do oblaka međuzvjezdane prašine pomoću prstenova X-zračenja koji se formiraju oko bljeskova gama-zračenja raspršenjem na prašini u Mliječnom putu s drugim nezavisnim mjerenjima. Trenutno postoji šest bljeskova gama-zračenja kojima su se precizno odredile udaljenosti za jedan ili više oblaka prašine na njihovim doglednicama. Ove su se udaljenosti usporedile s predviđanjima 3D raspodjela prašine dobivenih promatranjem ekstinkcije velikog broja zvijezda u našoj okolini: Lallement et al. (2019) i Leike et al. (2020). Zaključilo se da su ove metode mjerenja udaljenosti međusobno konzistentne zbog čega su se pokušali predvidjeti novi prstenovi X-zračenja oko nekoliko selektiranih bljeskova gama-zračenja koristeći navedene 3D raspodjele prašine. Za bljesak gama- zračenja GRB 140206A navedene raspodjele predviđaju oblak prašine na udaljenosti od otprilike 300 pc. Provođenjem analize podataka X-zračenja satelita Swift, opazio se slab signal mogućeg prstena kojim se odredila udaljenost do prašine od 320 pc s relativnom pogreškom od 3.1%. Sam signal nije vrlo značajan s obzirom na pozadinu zbog čega možemo zaključiti da je detektirani prsten, u najboljem slučaju, slabo vidljiv. Za dodatnu analizu prašine na doglednici ovog bljeska uzeli su se podaci sinkrotronskog zračenja radioteleskopa LOFAR te infracrveno emisijsko zračenje prašine teleskopa Planck. Pronađeno dobro slaganje orijentacije depolariziranih kanala sinkrotronskog zračenja s orijentacijom magnetskog polja dobivenom teleskopom Planck daje nam indikaciju da detektirane emisije dolaze vjerojatno iz istog oblaka međuzvjezdane tvari te da je udaljenost ovog oblaka . ≲ 500 pc što se slaže s prijašnjim rezultatima. Konzistentnost 3D raspodjela ekstinkcije s mjerenjima udaljenosti pomoću bljeskova gama-zračenja nam omogućava nov način predviđanja potencijalne detekcije prstenova X-zračenja koje se može koristiti za unaprijeđenje selekcije novih bljeskova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb,
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb