Naslov
Afrički import iz hrvatskog podmorja od I. do V. stoljeća
(African import recovered from the Croatian seabed dating from the 1st to the 5th century)

Autori
Mladen Pešić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zadar

Datum
09.12

Godina
2019

Stranica
655

Mentor
Ilkić, Mato

Ključne riječi
afričke amfore ; afrička sigilata ; afrička kuhinjska keramika ; brodolomi ; luke ; podvodna nalazišta ; antika
(African amphorae ; African sigillata ; African cooking ware ; shipwrecks ; ports ; underwater sites ; antiquity)

Sažetak
U radu „Afrički import iz hrvatskog podmorja od I. do V. stoljeća“ analiziraju se nalazi koji potječu s područja sjeverne Afrike, a koji su nađeni na jadranskim podvodnim nalazištima i datiraju se u period između I. i V. st. Kronološke odrednice koje su definirale period interesa su početak intenzivnijeg trgovačkog importa s područja sjeverne Afrike na nalazištima u hrvatskom podmorju nakon sredine I. st., dok je kao gornja granica određen period oko sredine V. st., vremena provale Vandala i gašenja afričkih provincija, što je dovelo do promjena u trgovačkim vezama između ova dva područja. Istraživanja su obuhvatila prikupljanje svih dostupnih podataka o arheološkim nalazima afričke provenijencije koji su evidentirani u hrvatskom podmorju. U najvećem broju, riječ je o nalazima različitih formi amfora, zatim sigilatnog i kuhinjskog posuđa, a u manjoj mjeri i drugog uporabnog keramičkog posuđa, uljanica i građevinskog materijala. Ovi su nalazi evidentirani u različitim kontekstima kao što su brodolomi, luke, pristaništa i sidrišta. Podatci su prikupljani proučavanjem dostupne literature, arhivskim istraživanjem starih izvješća s podvodnih arheoloških rekognosciranja i iskopavanja, analizom i obradom muzejske građe, te revizijom dijela istraženih nalazišta, kao i prikupljanjem podataka tijekom novih podvodnih arheoloških istraživanja. Svi keramički nalazi su tipološki obrađeni, definirane su njihove forme i područja na kojima su se proizvodili. Nalazišta na kojim su pojedine forme pronađene su kataloški obrađena, a najvažnija su i detaljnije opisana u svrhu boljeg razumijevanja promjena u intenzitetu i smjerovima kretanja afričkog importa prema Jadranu. Iako su se afrički keramički nalazi proizvodili u većem broju provincija, najveća količina potječe iz provincije Africa Proconsularis koja je za Dioklecijana podijeljena na dvije provincije, Zeugitana i Byzacena. Na području ovih provincija zabilježena je proizvodnja brojnih formi amfora i keramičkog posuđa koje je činilo glavninu importa kojeg nalazimo u podmorju Jadrana. Puno rjeđe su u Jadranu zabilježeni proizvodi koji su se transportirani iz provincija Tripolitania, Cyrenaica, Mauretania i Aegyptus. Osim činjenice da većina afričkog importa potječe s područja provincije Africa Proconsularis, temeljem analize nalaza je zaključeno da se njegov intenzitet mijenjao tijekom stoljeća. Afričke amfore u nešto većem broju se počinju javljati tek sredinom II. st. (varijante Africana II, Tripolitana I i III), ali će import amfora i proizvoda koje su prenosile doseći vrhunac tek tijekom IV. st. Iz tog perioda potječe većina brodoloma s teretom afričkih amfora u podmorju Jadrana, a najzastupljenije su forme Africana III, nađene na gotovo polovici svih jadranskih nalazišta na kojima je afrički materijal evidentiran. Još uvijek nije sa sigurnošću određena primarna svrha ovih amfora, ali prema novijim analizama i istraživanjima izgleda da su u prvom redu služile za transport vina i različitih ribljih prerađevina, za razliku od maslinovog ulja koje se ranije smatralo glavnim sadržajem ovih formi. Sigilatni nalazi se na jadranskim nalazištima počinju se javljati krajem I. st., većinom pripadaju A produkciji sigilate koja se proizvodila na sjeveru Tunisa do polovice III. st. kada joj proizvodnja zamire. Njeno mjesto tijekom III. i IV. st. zauzima A/D produkcija te u određenoj mjeri i C produkcija s područja centralnog Tunisa, a tijekom IV. i V. st. su najčešći sigilatni nalazi D produkcije iz sjevernog Tunisa. Kuhinjska keramika je zabilježena na brojnim nalazištima što nas dovodi do zaključka da je bila relativno jeftina i lako dostupna na čitavom mediteranskom tržištu. Nalazi uljanica rijetko se nalaze u podmorskim kontekstima, najčešće kao pojedinačni primjerci. I sigilatno i kuhinjsko posuđe, kao i uljanice se rijetko nalaze na brodolomima kao teret, najčešće imaju funkciju uporabnih predmeta koji su služili brodskoj posadi, te se još uvijek ne mogu razjasniti modeli kojima su se uvozili prema našem području, iako bi teorija o putovanju ovakvog jeftinijeg keramičkog materijala kao sekundarnog tereta s nekom vrstom vrjednijih prehrambenih proizvoda koji se do danas u podmorju nisu očuvali mogla biti jedna od glavnih pretpostavki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA