Pregled bibliografske jedinice broj: 1139969
Učinak hormonskih otrova na plodnost i estetiku života
Učinak hormonskih otrova na plodnost i estetiku života, 2021. (popularni rad).
CROSBI ID: 1139969 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinak hormonskih otrova na plodnost i estetiku života
(The effect of hormonal poisons on fertility and esthetics of life)
Autori
Vrček, Valerije
Izvornik
Prirodna plodnost
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad
Godina
2021
Ključne riječi
endokrini disruptori, hormoni, plastika, plodnost, pesticidi
(endocrine disruptors, hormones, plastics, fertility, pesticides)
Sažetak
Svijet, posebno onaj zapadni, zahvatila je reproduktivna katastrofa. To nisu pretpostavke, to se mjeri. O tome postoje mnogobrojne znanstvene studije, ali i velik broj knjiga. Posljednja u nizu objavljena je upravo ove godine i to pod simboličnim naslovom „Odbrojavanje“ (engl. „Count Down“). Autorica je Shanna Swan, svjetski poznata epidemiologinja, koja upozorava na kemijsku kastraciju, hormonski kaos, bijelu kugu, odnosno epidemiju neplodnosti uzrokovanu ekološkim čimbenicima. Bolestan suživot sa štetnim kemikalijama, poput parabena, ftalata, bisfenola A, teških metala, plastičnih, kozmetičkih i prehrambenih aditiva, mikroplastike, nanoplastike i pesticida, uzrokuje hormonsku neravnotežu kod ljudi, ali i mnogih životinja. Danas je plodnost žena u dvadesetim godinama manja od plodnosti žena koje su prije 50 godina bile tridesetgodišnjakinje. No, muškarci su još veće žrtve kemijske demaskulinizacije, odnosno kemijske feminizacije okoliša. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća prosječna koncentracija spermija iznosila je 99 milijuna, a najnovije brojke govore o koncentracijama ispod 47 milijuna po mililitru. Hemocitometrijske analize, dakle, pokazuju 50-postotni pad koncentracije spermija, a kod mnogih muškaraca to zapravo znači da neće imati potomaka. A tu nije kraj. Znanstvenici su dokazali da se štetan učinak mnogih hormonskih otrova (endokrini disruptori) prenosi kroz potomstvo. Patricia Hunt, profesorica molekulskih bioznanosti i još jedna dama epidemiologije, dokazala je da sintetski estrogeni izazivaju posljedice koji su mjerljivi u drugoj i trećoj generaciji laboratorijskih miševa. To znači da se kontakt s, na primjer, etinil-estradiolom pamti kroz naraštaje, odnosno da izloženost kemikalijama za „regulaciju“ trudnoće i menopauze može pojačati spolne poremećaje u nadolazećim generacijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija