Pregled bibliografske jedinice broj: 1139906
Neke karakteristike društvenog razvitak Bihaća u krajiškom kontekstu (1527.-1592.)
Neke karakteristike društvenog razvitak Bihaća u krajiškom kontekstu (1527.-1592.) // Studijsko putovanje „Grad na Tromeđi“ u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, znanstvenog projekta „Triplex Confinium, Odsjeka za povijest jugoistočne Europe Instituta za povijesna istraživanja Humboldt-Universitäta Berlin te Centre/Zentrum March Bloch Berlin.
Karlovac, Hrvatska; Bihać, Bosna i Hercegovina; Zadar, Hrvatska, 2013. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1139906 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neke karakteristike društvenog razvitak Bihaća u
krajiškom kontekstu (1527.-1592.)
(Some Characteristics of the Social Development of
Bihać in the Frontier Context (1527-1592))
Autori
Stanić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Studijsko putovanje „Grad na Tromeđi“ u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, znanstvenog projekta „Triplex Confinium, Odsjeka za povijest jugoistočne Europe Instituta za povijesna istraživanja Humboldt-Universitäta Berlin te Centre/Zentrum March Bloch Berlin.
Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska; Bihać, Bosna i Hercegovina; Zadar, Hrvatska, 23.09.2013. - 28.09.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Bihać, Bihaćka kapetanija, slobodni kraljevski grad, Hrvatska, Habsburška Monarhija, Osmansko Carstvo, 16. stoljeće, Unutrašnja Austrija, Kranjska, krajina
(Bihać, Bihać captaincy, free royal city, Croatia, Habsburg Monarchy, Ottoman Empire, 16th century, Inner Austria, Carniola, Border)
Sažetak
Unatoč činjenici da je Bihać jedan od najvažnijih srednjovjekovnih gradova na hrvatskom prostoru, da je društveni razvoj grada u kontekstu osmanskih osvajanja izrazito važan ne samo za razumijevanje statusa urbanih struktura u pograničnim zonama, već i radi generalne transformacije hrvatskog kasnosrednjovjekovnog društva, historiografija do sada ovoj temi nije posvetila mnogo pažnje. Pa ipak, Bihać je kao pogranični/krajiški grad funkcionirao barem od kraja 15. stoljeća. Uostalom, prvi osmanski napadi na širi bihaćki prostor, oko Zrina, dogodili su se već krajem 14. stoljeća. Stoga je Bihać već poprilično rano akumulirao specifično krajiško iskustvo, naravno poprilično drugačije od onog što će uslijediti u 16. stoljeću. Upravo je graničnost i sve ono što taj koncept implicira, jedna od bitnih karakteristika cjelokupnog bihaćkog povijesnog iskustva te potencijalno vrlo zahvalna istraživačka tema. Stoga je primarni cilj ovog izlaganja u osnovnim crtama prezentirati kakve posljedice osmanska osvajanja u navedenom periodu ostavljaju na bihaćko društvo, s posebnim fokusom na međuodnos vojnih i civilnih vlasti te na pitanje Uskoka. Izlaganje je temeljeno na rezultatima dosadašnjih arhivskih istraživanja provedenih prvenstveno u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani, gdje se unutar fonda Deželni stanovi za Kranjsko čuva vrlo važno gradivo za povijest Hrvatske krajine u 16. stoljeću.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
