Naslov
Raznolikost gena glavnog sustava tkivne podudarnosti kod fascioloidoze, metastrongiloze i trihuroze divljih svinja (Sus scrofa L.)
(Variability of the Major histocompatibility system in relation to fascioloidosis, metastrongylosis and trichurosis in wild boar (Sus scrofa L.))

Autori
Erman, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.04

Godina
2021

Stranica
112

Mentor
Konjević, Dean ; Dežđek, Danko

Ključne riječi
divlja svinja, Metastrongylus spp., Trichuris suis, Fascioloides magna, MHC geni, molekularna epidemiologija
(wild boar, Metastrongylus spp., Trichuris suis, Fascioloides magna, MHC genes, molecular epidemiology)

Sažetak
Uzevši u obzir činjenicu da parazitske bolesti čine većinu ukupnih bolesti divljih životinja te činjenicu da razmjerno velikom broju parazita svinja može biti nositelj pa je u njih nalaz parazita uobičajena pojava, proizlazi da divlja svinja predstavlja dobar model za proučavanje parazitskih bolesti. Molekularna epidemiologija omogućuje nam da uz pomoć primjene njenih metoda odnosno promatranjem promjena na MHC genima odgovornima za pokretanje imunosnog odgovora, proučavamo određene poveznice osobitosti i otpornosti prema parazitskim invazijama i na taj način dobijemo uvid u odnos nositelj-parazit gdje se nositelj nastoji riješiti parazita i eventualno prilagoditi, dok s druge strane parazit pokušava izbjeći imunosni odgovor. Geni glavnog sustava tkivne podudarnosti (MHC) važan su dio imunosnog sustava kralješnjaka i sudjeluju u aktiviranju imunosnog odgovora na način da prezentiraju antigen obrambenom sustavu nositelja, te kao takvi imaju važnu ulogu i u obrani nositelja od parazita. Fascioloidoza je parazitska bolest uzrokovana nezavičajnom vrstom parazita odnosno velikim američkim metiljem (Fascioloides magna) te je kao takva pogodna za proučavanje djelovanja parazita na nove nositelje. Od 19. do 21. stoljeća fascioloidoza se brzo širila kroz europske države zahvaljujući razvoju komercijalnog lova te prirodnom migracijom i/ili prijenosom životinja s jednog na drugo područje, a prvi dokaz ovog metilja u Hrvatskoj bio je 2000. godine. Temeljne pretpostavke uloge MHC gena u otpornosti odnosno sklonosti organizma prema bolesti su a) značaj heterozigotnosti kao osnova otpornosti ili sklonosti na bolest gdje prednost imaju heterozigotne jedinke jer su u mogućnosti predočiti veći broj antigena i b) postojanje odnosno održavanje specifičnih (rijetkih) alela kao nositelja otpornosti/sklonosti prema bolesti gdje rijetki aleli daju prednost u obrani od potencijalno novih uzročnika bolesti. Alel koji je povezan s otpornošću na određene parazite postaje češći u populaciji nositelja, te tako dolazi do selekcije parazita prilagođenih na uobičajene MHC alele. Ciljevi ovog istraživanja su a) utvrditi raznolikost glavnog sustava tkivne podudarnosti skupine II u divljih svinja invadiranih oblićima Trichuris suis, Metastrongylus spp., te metiljem Fascioloides magna u odnosu na neinvadirane jedinke, b) dokazati eventualnu povezanost alela s obzirom na invadiranost velikim američkim metiljem kod divljih svinja i c) utvrditi da li je raznolikost MHC II gena uvjetovana parazitskim invazijama i njen utjecaj na jačinu invazije. Ukupno je analizirano 112 uzorka divljih svinja s različitih područja Hrvatske. Stupanj invadiranosti dokazan je parazitološkom pretragom jetre, a koprološkom pretragom izmeta od ukupnog broja prikupljenih uzoraka dokazana je prisutnost parazita reda Strongylida, te vrsta Metastrongylus spp. i Trichuris suis u odnosu 41% neinficiranih naprama 59% inficiranih s barem jednim od navedena tri parazita. Lančanom reakcijom polimeraze (PCR) umnožen je odsječak genomske DNA (egzon 2 lokusa DRB MHC skupine II), a primjenom elektroforeze potvrđena je prisutnost PCR produkata koji su poslani na postupak sekvenciranja u Macrogen servis. Uočen je da su elektroferogramski ispisi sekvenci sadržavali više od 2 alela po jedinci te je zaključeno da je DRB lokus u istraženih jedinki dupliciran, stoga je provedeno daljnje sekvenciranje egzona 2 lokusa DRB uz pomoć tehnologije sekvenciranja slijedeće generacije (NGS, engl. Next Generation Sequencing).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA