Naslov
Analiza zbrinjavanja vojnih i civilnih ranjenika u ratnoj agresiji na Republiku Hrvatsku
(Care of military and civilian casualties during the war in Croatia)

Autori
Hebrang, Andrija ; Henigsberg, Neven ; Golem, Ante Zvonimir ; Vidjak, Vinko ; Brnić, Zoran ; Hrabač, Pero

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 60 (2006), 4; 301-307

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
ratno zdravstvo ; integralni zdravstveni sustav ; vrst ozljede ; transport ranjenika ; preživljavanje ranjenika
(wartime healthcare ; integrative health system ; type of injury ; transport of the wounded ; survival of the wounded)

Sažetak
Ratni sanitet u Domovinskom ratu organiziran je pod okolnostima nedostatka vojnih ustanova, educiranog osoblja za ratne uvjete i rezervi sanitetskog materijala. Za razliku od vrhunski opremljenog agresora, hrvatska obrana u početku nije imala ni svoje vojske. Zato se je zdravstveni sustav u početku temeljio isključivo na civilnoj organizaciji. Nakon stvaranja Hrvatske vojske, opredijelili smo se za integralni civilno-vojni sustav, u kojemu su prva pomoć na bojištu i transport bili u vojnoj, a daljnje liječenje u civilnoj organizaciji. Utemeljili smo u kratkom roku ratne bolnice blizu bojišnice, preraspodijelili kadrove i mobilizirali materijalna sredstva. Liječnici su bili dislocirani bliže bojišnici nego u dosadašnjim analiziranim sustavima ratnog saniteta. Ovaj rad predstavlja cjelovitu analizu rezultata ratnog integralnog civilno- vojnog sustava namijenjenog liječenju ranjenika. Metoda analize temelji e na povijesti bolesti, koje su prikupljene za svih 30.520 ranjenika. Za svakog je ranjenika analiza obuhvatila 150 podataka. Među ranjenima bilo je 7.169 civila. Većina (62, 9%) je ranjena na samoj bojišnici. Na mjestu ranjavanja prvu pomoć dobilo je 5.065 ranjenika (25, 6%), a većina ostalih u II.-IV. ešalonu. Evakuacija do mjesta konačnog zbrinjavanja je za 61, 1% ranjenika obavljena unutar jednog sata, a unutar dva sata za 76, 3% ranjenika. Nedostatak transportnih sredstava bio je nadomješten visokokvalificiranom liječničkom pomoći prilikom čekanja na transport. Vrlo loša opremljenost s dijagnostičkim uređajima ogleda se u podatku, da je samo 4, 2% svih ranjenika podvrgnuto CT dijagnostici, a samo 3, 6% ultrazvučnom pregledu. Obična rentgenska slika napravljena je kao jedini dijagnostički postupak u 83, 2% ozlijeđenih. Obavljeno je 42.239 operativnih zahvata. Izlječenje ili poboljšanje postignuto je u 2.077 (79, 8%) ranjenika. Trajnih invalida nakon prve faze liječenja bilo je 414 (1, 4%), a od svih hospitaliziranih umrlo je 697 (2, 4%).Smrtnost među vojnicima bila je 1, 69%, a među civilima 3, 52%. Smrtnost na ukupni broj ranjenika liječenih stacionarno ili ambulantno bila je 1, 42%.Ti se rezultati mogu mjeriti s najboljima u literaturi. Organizacija integralnog zdravstvenog ratnog sustava opravdala je očekivanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA