Pregled bibliografske jedinice broj: 1138890
Razumijevanje značenja lijeka i bolesti
Razumijevanje značenja lijeka i bolesti // Stres u kliničkoj medicini – biologijski, psihodinamski i socijalni faktori / Marčinko, Darko (ur.).
Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 252-271
CROSBI ID: 1138890 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Razumijevanje značenja lijeka i bolesti
(Understanding the meaning of medication and disease)
Autori
Šarić, Marija ; Bokić Sabolić, Anđelina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Stres u kliničkoj medicini – biologijski, psihodinamski i socijalni faktori
Urednik/ci
Marčinko, Darko
Izdavač
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
252-271
ISBN
978-953-6255-84-9
Ključne riječi
Psihoanalitičko, psihosomatika, lijek, bolest
(Psychoanalytic, psychosomatics, medication, illness)
Sažetak
Poznato je da pacijenti često odbijaju preporučene lijekove, ne uzimaju ih na način kako su im propisani ili ih nakon nekog vremena u potpunosti prestaju uzimati. Tom problemu pristupamo iz psihodinamske perspektive tražeći moguće motive za „nesuradljivo“ ponašanje pacijenata kod farmakoterapije, a ti motivi su uvijek dobrim dijelom nesvjesni i iracionalni. Bolest, liječnik i lijek su važni dijelovi pacijentovog psihičkog svijeta, a psiha, ne zaboravimo, funkcionira po drukčijim zakonima nego što to čini materijalni svijet. Na temelju osobnih osjećaja, vjerovanja i prošlih iskustava čovjek stvara vlastite svjesne i nesvjesne fantazije o bolesti i lijeku. One sada za pacijenta poprimaju specifična subjektivna značenja koja ne moraju biti u skladu s terapijskim nastojanjima. Otpor prema lijeku ako nije jasan u vidu odbijanja terapije, može se ispoljiti kroz zaboravljanje uzimanja lijeka ili se tijelo nesvjesno opire kroz opetovane nuspojave. Dok se liječnik racionalno suočava s neadherencijom pacijenta, istodobno je izložen pacijentovim nesvjesnim doživljajima i strahovima, kao i vlastitim, koji duboko djeluju na to kako se osjeća i kako radi. Dodamo li tome druge kompleksne odnose liječnika s medicinskim timom i osobljem drugih specijalnosti, koji sudjeluju u liječenju pacijenta, kao i napetost između ideala medicinske struke i onih politike kapitala, možemo se složiti da se liječnik danas nalazi pred teškim izazovom kako pronaći vlastiti put. Problem neadherencije pacijenata u farmakoterapiji izazov je za linearni somatski model jer podsjeća na subjektivitet čovjeka. Tu nam pomažu psihoanalitičke spoznaje, što je posebno važno u psihijatriji. Koncepti kao što su psiha i soma, mozak i um, biologijsko i psihodinamsko prečesto se promatraju izolirano, kao da nemaju veze jedno s drugim. Iako svi u medicini znaju da je čovjek biopsihosocijalno jedinstvo, u medicinskoj praksi često se završava u biologijskom redukcionizmu. Međutim i u prošlosti nalazimo cikluse somatske isključivosti i otriježnjenja, kao što je to bilo primjerice s Helycobacter pylori i peptičkim ulkusom. Tada se pokreće novi ciklus razmatranja stare problematike. Možemo li se nadati da taj novi ciklus nije opet onaj isti stari?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti