Naslov
Prevalencija i polimorfizam S gena psećeg koronavirusa u Hrvatskoj
(PREVALENCE AND S GENE POLYMORPHISM WITH CANINE CORONAVIRUS IN CROATIA)

Autori
Jureša, Adela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.06

Godina
2018

Stranica
43

Mentor
Stevanović, Vladimir

Ključne riječi
prevalencija ; polimorfizam S gena ; pseći koronavirus, Hrvatska ; epizootiologija
(prevalence ; S gene polymorphism ; canine coronavirus ; Croatia ; epizootiology)

Sažetak
Pseći koronavirus prvi puta je opisan 1971. godine u Njemačkoj međutim opsežnija istraživanja životinjskih, pa tako i psećih, koronavirusa počinje tek nakon pojave SARS-a zbog spoznaje da većina ako ne i svi ljudski koronavirusi potječu od koronavirusa životinja. Sustavna istraživanja o proširenosti, epizootiologiji, genetičkoj raznolikosti kao i o kliničkom očitovanju infekcije koronavirusima u pasa na području RH nedostaju. Istraživanjem je obuhvaćen 391 pas zaprimljenih na Kliniku za zarazne bolesti Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u razdoblju od 1. siječnja 2015. Do 1. kolovoza 2018. godine. Psi su pokazivali kliničke znakove akutnog gastroenteritisa, te su im uzorkovani obrisci rektuma za dokaz psećeg koronavirusa metodom lančane reakcije polimerazom. Za statističku obradu prikupljeni su podaci o nacionalu, anamnezi, kliničkoj slici, tijeku i ishodu liječenja. Dobiveni rezultati, potvrdili su prevalenciju koronavirusnih infekcija od 35, 81%, što govori u prilog slične distribucije virusa s ostalim zemljama Europe. No značajniji nalaz bio je dokaz cirkulacije CCoV IIa soja među inficiranim psima koji su izrazito virulentni, nastali mutacijama na S proteinu, te su nazvani pantropni sojevi. Također važan podatak u epidemiološkom smislu je povećan broj inficiranih životinja mlađe dobi, koji proporcionalno pada sa starošću, što odgovara već uvriježenom mišljenju da su virusni gastroenteritisa bolesti mladih životinja. Populacija pasa u skloništima za životinje pokazivala je povećan rizik od infekcije zbog specifičnih uvjeta smještaja, i povećanu učestalost oboljelih životinja, u odnosu na one u privatnom vlasništvu. Što se tiče kliničkog očitovanja infekcije statistička značajnost dokazana je samo u slučajevima krvavog proljeva, povraćanja i znacima oboljenja dišnog sustava, međutim nije bilo moguće uočiti niti izdvojiti specifičan klinički znak koji bi neosporno mogao potvrditi infekciju baš tim virusom. Po drugoj strani infekcija koronavirusima je produljila vrijeme hospitalizacije kod infekcija drugim virusnim patogenima probavnog sustava pasa što znatno povećava troškove liječenja. Ovo dodatno naglašava potrebu za dodatnim metodama za dokaz koronavirusnih infekcija u terenskim uvjetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA