Naslov
Glazbeni život Osijeka u kontekstu političkih događanja od 1850. godine do početka 20. stoljeća
(The musical life of Osijek in the context of political events from 1850 to the beginning of the 20th century)

Autori
Vida Blagojević, Mirjam

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodni interdisciplinarni umjetničko-znanstveni skup „Pajo Kolarić i njegovo doba“

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 26.05.2021. - 27.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
glazbeni život Osijeka, glazbena društva, kultura, politička zbivanja, ilirske pjesme, hrvatska misao
(The musical life of Osijek, music societies, culture, political events, Illyrian songs, Croatian thought)

Sažetak
U radu će se, uz pomoć literature te arhivske građe, nastojati opisati glazbeni život Osijeka od 1850. godine do početka 20. stoljeća, s naglaskom na političke prilike u gradu. Naime, u drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do značajnih promjena u povijesti Hrvatske, a samim time i u povijesti grada Osijeka. Osobito od druge polovice 19. stoljeća jačao je mađarski unitarizam. Mađarski je sabor u travnju 1848. godine donio ustavne zakone prema kojima bi Slavonija trebala postati integralni dio mađarske unitarne države (s mađarskim kao službenim jezikom) i nestati kao posebna kraljevina, dok bi Hrvatskoj samo formalno bila ostavljena pokrajinska autonomija, u suženom obliku. Nakon revolucije 1848. godine uspostavljeni su novi društveno- ekonomski odnosi. Provedena je reorganizacija uprave, a hrvatski je jezik zamijenio latinski. Stvaranjem Austro-Ugarske Monarhije, Osijek, koji je nekada bio središte i glavno sjecište Slavonije te trgovački emporij za Bosnu i dio Srbije, centralističkom je željezničkom politikom Kraljevine Ugarske bitno oslabljen. Sklapanje Hrvatsko- ugarske nagodbe, 1868. godine, dodatno je dovelo do negodovanja hrvatskog narodnog elementa u Osijeku. Ovo se nezadovoljstvo ispoljavalo kroz političke stranke, ali i različita društvena okupljanja, često praćena nastupima glazbenih društava. Osječki su tamburaši na nastupima aktivno širili hrvatsku ideju. Između ostalog, na repertoaru su se našle i ilirske pjesme (Ilirsko kolo, Ilirska polka, Hajdemo braćo). Ovi tragovi tamburaštva u Osijeku vrhunac su dosegli u vrijeme Paje Kolarića, koji je 1847. godine osnovao prvo građansko tamburaško društvo od šest članova. Pjesmom se počinju širiti nacionalne ideje i ponovno se prenose težnje Iliraca: hrvatski jezik u javnome životu, promoviranje hrvatske narodne književnosti i postizanje političke samostalnosti. Cilj je rada prikazati kako je glazbeni život Osijeka zrcalio opću političku borbu u gradu, te kako se kroz glazbena, pjevačka društva razvijala hrvatska misao, svijest, kultura i društveni život u Osijeku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA