Naslov
Značajke korištenja otc lijekova, dodataka prehrani, galenskih pripravaka i medicinskih proizvoda u samoliječenju
(Utilisation characteristics of non-prescription medicines, food supplements, galenic formulations and medical devices in self-medication)

Autori
Kummer, Ingrid ; Bušković, Lea ; Bačić Vrca, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem / - Zagreb, 2017, 62-62

Skup
2. hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.04.2017. - 22.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bezreceptni lijek, samoliječenje
(non-prescription medicine, self-medication)

Sažetak
Uvod: Samoliječenje se definira kao upotreba lijekova kojima se liječe samodijagnosticirani poremećaji ili simptomi. Ono omogućuje aktivniju ulogu bolesnika te brži i lakši pristup lijekovima koji se mogu uzimati i bez liječničkoga nadzora. Upotreba bezreceptnih lijekova i drugih pripravaka za samoliječenje u stalnom je porastu, a opasnost leži u percepciji korisnika da su bezreceptni lijekovi "sigurniji" od onih na recept. Svrha rada: Utvrditi učestalost i značajke korištenja pripravaka za samoliječenje te postoje li razlike među pojedinim skupinama pacijenata (između pacijenata iz urbanog i ruralnog područja, pacijenata s kroničnim i akutnim bolestima) te čije savjete o automedikaciji slijede. Ispitanici i metode: Ispitanici su pacijenti koji su pohodili ljekarne (pet ljekarni u Zagrebu i jednu u Kotoribi) u razdoblju od ožujka do listopada 2014. godine. Kriterij za uključivanje uz informirani pristanak, bio je da ispitanik uz podizanje barem jednog lijeka na recept, istodobno kupi barem jedan pripravak za samoliječenje. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 237 ispitanika prosječne dobi od 61 godinu (4-94 godine), većinom žena (75, 3%), od čega je 76, 8% ispitanika bilo iz Zagreba. Od kroničnih bolesti bolovalo je 85, 2% ispitanika. Jedan pripravak za samoliječenje kupilo je 86, 9% ispitanika. Od tih ispitanika njih 67% najčešće kupuje bezreceptne lijekove. Acetilsalicilna kiselina za prevenciju neželjenih kardiovaskularnih događaja najzastupljeniji je bezreceptni lijek u ovom istraživanju. Dodatke prehrani kupilo je 15% ispitanika. Kao osnovni motiv za korištenje pripravaka za samoliječenje 27, 9% ispitanika istaknulo je dobra prethodna iskustva s tim pripravcima. Liječnik (40, 3%) i ljekarnik (29, 2%) osobe su čije savjete ispitanici najviše slijede pri odabiru pripravaka za samoliječenje, no tijekom njihova korištenja u najvećoj se mjeri savjetuju s liječnicima njih 35, 4%, dok se s ljekarnikom savjetuje samo njih 11, 7%. Statistički značajna razlika razdiobe odgovora (p<0, 05) ispitanika iz urbanog i ruralnog područja uočena je iz slijedećih podataka: zašto ispitanici uzimaju pripravke za samoliječenje, kada ih koriste i smatraju li da su bezopasni. Zaključak: Potrebno je raditi na jačanju uloge ljekarnika u odgovornom samoliječenju, kako bi ono bilo što sigurnije i učinkovitije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA