Naslov
Dijagnostika SARS-CoV-2: iskustva Referentnog centra Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog sustava
(SARS-CoV-2 diagnostics: experience of the Reference center of the Ministry of health for virological diagnostics of respiratory infection)

Autori
Tabain, Irena ; Hruškar, Željka ; Stevanović, Vladimir ; Ferenčak, Ivana ; Fiolić, Iva ; Vojnović, Gordana ; Barbić, Ljubo ; Antolašić, Ljiljana ; Milašinčić, Ljiljana ; Brlek-Gorski, Diana ; Janev-Holcer, Nataša ; Savić, Vladimir ; Petrović, Goranka ; Kaić, Bernard ; Vilibić-Čavlek, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "jednog zdravlja" - program i zbornik sažetaka / Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Kaić, Bernard - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2020, 51-52

ISBN
978-953-8362-03-3

Skup
Simpozij “Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu Jednog zdravlja”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2020. - 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
COVID-19 ; dijagnostika ; Hrvatska
(COVID-19 ; diagnostics ; Croatia)

Sažetak
Sredinom prosinca 2020. godine zabilježeno je grupiranje bolesnika s atipičnom virusnom pneumonijom nepoznate etiologije za koje je utvrđeno da su uzrokovane SARS-CoV-2 virusom zoonotskog porijekla, a bolest je nazvana COVID-19. Uskoro je postalo jasno da infekcija neće ostati lokalizirana u Wuhanu, u Kini već da će se proširiti te su poduzeti koraci za uspostavljanje dijagnostike u laboratorijima u kojima se inače provodi detekcija virusa influence. Nužno je bilo da laboratorij posjeduje biozaštitni kabinet 2. kategorije. Uskoro je razvijeno nekoliko protokola koje je podijelila Svjetska zdravstvena organizacija kako bi olakšala i ubrzala uvođenje dijagnostike COVID-19. Tako je i Nacionalni centar za gripu, HZJZ-a također započeo s pripremama za uspostavljanje dijagnostike. Neposredno nakon izbijanja epidemije u Italiji, u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj 25. veljače 2020. godine. Dijagnostički pristup HZJZ-a je slijedio preporuke SZO te je postavljena metoda Corman i sur. Od početka epidemije u Hrvatskoj, testirali smo više od 74 000 uzoraka na SARS-CoV-2, od čega je 4647 bilo pozitivnih. Dokaz prisutnosti virusa u uzorku molekularnim metodama (lančana reakcija polimeraze s reverznom transkripcijom, RT-PCR) još uvijek je metoda izbora za dokaz akutne infekcije. Međutim, za procjenu proširenosti infekcije u populaciji jako je važno provesti serološka testiranja. Serologija je važna i kao dodatna metoda za potvrdu klinički jasnih slučajeva s negativnim RT-PCR nalazom na COVID-19 u osoba koje su bliski kontakti oboljelih. Napravljena je usporedba deset seroloških testova za dijagnostiku SARS-CoV-2. Korištena su pet 'point-of care' (POC) imunokromatografskih testova (ACRO, AMP, ENCODE, NG BIOTECH i WIZ BIOTECH), četiri imunoenzimska testa (EIA ; DiaPro, Vircell ; Euroimmun i NovaTec) te imunoenzimski test s fluorescentnom detekcijom (ELFA ; Mini Vidas). Testirani su uzorci seruma bolesnika s COVID-19 infekcijom te asimptomatskih osoba. EIA testovi su pokazali višu osjetljivost detekcije IgM/IgA protutijela u usporedbi s POC testovima, dok je osjetljivost detekcije IgG protutijela bila podjednaka u POC i EIA testovima. Budući da je za validaciju novih seroloških testova za detekciju protutijela na SARS-CoV-2 bilo preporučeno inicijalno reaktivne rezultate potvrditi testom neutralizacije virusa (VNT) koji je još uvijek "zlatni standard" za potvrdu seroloških testova bilo je potrebno izolirati SARS-CoV-2. Virus je uzgojen u staničnoj kulturi na Vero E6 stanicama iz nazofaringealnog obriska COVID-19 bolesnika u BSL-3uvjetima (biozaštitni kabinet 3. kategorije). Maksimalni citopatski učinak bio je vidljiv 4. dan nakon inokulacije i prisutnost virusa potvrđena je RT-PCR-om. Usporedili smo i rezultate VNT s rezultatima surogat VNT testa (GENSCRIPT SARS-CoV-2 Surrogate Virus Neutralization ELISA) koji je pokazao znatno nižu osjetljivost u uzorcima s niskim titrom neutralizacijskih protutijela detektiranih klasičnim VNT (8 i 16). Dodatno smo analizirali prisutnost SARS-CoV-2 u okolini COVID-19 bolesnika kako bismo procijenili obim prisutnosti virusa u okolišu oboljelih. Od testiranih 41 uzoraka, nađeno je 3 (7, 3%) pozitivnih okolišnih uzoraka (mobitel, upravljač igraće konzole, prozorska kvaka).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA