Naslov
COVID-19 u bolesnika nakon transplantacije solidnih organa
(COVID-19 in patients after solid organ transplantation)

Autori
Mrzljak, Anna ; Križanić, Sanja ; Gmajnić, Ema ; Benković, Klementina ; Marković-Banovec, Štefica ; Bajkovec, Lucija ; Stevanović, Vladimir ; Tabain, Irena ; Antolašić, Ljiljana ; Milašinčić, Ljiljana ; Hruškar, Željka ; Barbić, Ljubo ; Vilibić Čavlek, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu "jednog zdravlja" - program i zbornik sažetaka / Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Kaić, Bernard - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2020, 19-20

ISBN
978-953-8362-03-3

Skup
Simpozij “Zoonoze i bolesti koje se prenose vektorima u kontekstu Jednog zdravlja”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.10.2020. - 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
COVID-19 ; transplantacija ; Hrvatska
(COVID-19 ; transplantation ; Croatia)

Sažetak
Svjetska zdravstvena kriza nastala brzim širenjem korona virusne bolesti (COVID-19) uzrokovala je velike probleme u svim područjima zdravstva. Transplantacijska medicina jedan je od najpogođenijih segmenata budući da se oslanja na brojne djelatnosti koje su sada preusmjerene na liječenje COVID-19 pacijenata. Pandemija je tako imala mnogostruke učinke na transplantacijsku medicinu, ne samo zbog smanjenog broja provedenih transplantacija, već i zbog odgode kontrolnih pregleda i testova probira što bitno narušava kvalitetu skrbi i onemogućuje pravovremeno liječenje. U oporavku od pandemije, može se očekivati prekoračenje zdravstvenih kapaciteta, povećan broj pacijenata dijagnosticiranih u težim stadijima bolesti i posljedično porast broja potrebnih transplantacija. U Hrvatskoj, prvi COVID-19 slučaj zabilježen je 25. veljače 2020. godine, što je dovelo do privremene stanke u transplantaciji solidnih organa osim za urgentne kandidate za transplantaciju jetre. Hrvatska transplantacijska mreža uspostavila je svoje uobičajene aktivnosti početkom svibnja 2020. godine. Od tada se transplantacije solidnih organa odvijaju nesmetano, uz obavezno COVID-19 testiranje prije zahvata svih darivatelja i primatelja. U jeku COVID-19 pandemije američka i europska transplantacijska društva objavila su svoje prve preporuke koje se kontinuirano dorađuju. U slučaju pozitivnog COVID-19 darivatelja, organi se neće koristiti za transplantaciju, dok će se u slučaju pozitivnog COVID-19 primatelja, transplantacija odgoditi do negativizacije nalaza. Prethodno preboljela (14-21 dan) COVID-19 infekcija nije prepreka za transplantaciju organa. Potrebno je uzeti u obzir i mogućnost lažno negativnih testova te sve pacijente i darivatelje s karakterističnim simptomima COVID-19 infekcije tretirati kao potencijalno zaražene uz provođenje dodatnih dijagnostičkih testova. Transplantirani pacijenti ugroženi su stoga zbog poteškoća u organizaciji zdravstvene skrbi, no i zbog mogućnosti same SARS-CoV-2 infekcije te za sada još nedovoljno istraženih posljedica te infekcije. Nakon transplantacije imunosupresivna terapija sprečava aloimuni odgovor, međutim, zbog imunokompromitiranosti, transplantirane osobe su pod povećanim rizikom od svih infekcija. COVID-19 infekcija zahvaća sve dobne skupine transplantiranih pacijenata te se prvenstveno povezuje s respiratornim simptomima, no može uzrokovati i sustavnu bolest te zahvatiti probavni sustav, srce, bubrege i imunološki sustav. Za sada još uvijek nema dovoljno dokaza da je COVID-19 infekcija teža u transplantiranih nego u ne-transplantiranih osoba te nije poznato predisponira li imunosupresivna terapija pacijente za teži oblik bolesti. Prekid imunosupresivnih lijekova kod transplantiranih pacijenata može dovesti do odbacivanja presatka ili ponovne pojave osnovne bolesti, što bi u konačnici imalo nepovoljniji ishod za pacijenta od same COVID-19 infekcije.Oporavak od SARS-CoV-2 infekcije u transplantiranih pacijenata može potrajati dulje nego u ne- transplantiranih osoba. Pri tome je važno da redukcija imunosupresivne terapije, ako je potrebna, bude strogo nadzirana od strane transplantacijskog tima. Današnja prva saznanja o COVID-19 i transplantaciji jetre u Europi, temelje se na podacima Europskog registra za transplantaciju jetre (ELTR) koji sadrži podatke za 103 COVID-19 pozitivne osobe, uglavnom s područja Italije, Španjolske i Francuske. Nakon transplantacije jetre COVID-19 infekcija u većine se očitovala prepoznatljivim simptomima vrućice, kašlja i nedostatka daha. Oko 20% pacijenata bez značajnijih dišnih tegoba praćeno je kod kuće, a ostali su zaprimljeni u bolnicu. Većina hospitaliziranih imala je upalu pluća te zahtijevala terapiju kisikom, a 15% liječeno je mehaničkom ventilacijom. Od ukupno 103 COVID-19 pozitivna pacijenta nakon transplantacije jetre, 16% je umrlo, a svi pacijenti kod kojih je došlo do smrtnog ishoda bili su stariji od 60 godina i više od dvije godine nakon transplantacije. U Hrvatskoj su podaci o COVID-19 infekciji nakon transplantacije jetre oskudni. Pilot studija seroprevalencije COVID-19 provedena tijekom rujna 2020. godine koja je uključila 137 osoba nakon transplantacije jetre pokazuje IgG seropozitivitet dokazan ELISA testom od 5, 1%. Neutralizacijska protutijela dokazana su u 2, 2% pacijenata. Današnja znanja o COVID-19 infekciji u transplantiranih osoba još su uvijek limitirana i ne možemo donositi čvrste zaključke, stoga prevencija ostaje najvažnija mjera u borbi protiv ove bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA