Pregled bibliografske jedinice broj: 1137988
Značaj kućnih ljubimaca u epidemijologiji COVID-19: što danas znamo?
Značaj kućnih ljubimaca u epidemijologiji COVID-19: što danas znamo? // (Re-)emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID- 19 - program i zbornik sažetaka / Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Tabain, Irena ; Kaić, Bernard (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2021. str. 61-62 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1137988 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značaj kućnih ljubimaca u epidemijologiji COVID-19:
što danas znamo?
(The importance of pets in epidemiology COVID-19:
what do we know today?)
Autori
Stevanović, Vladimir ; Maurić Maljković, Maja ; Benvin, Iva ; Tabain, Irena ; Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Kovač, Snježana ; Hruškar, Željka ; Starešina, Vilim ; Šmit, Iva ; Radin, Lada ; Brkljačić, Mirna ; Hađina, Suzana ; Vrbanac, Zoran ; Škrlin, Branimir ; Plichta, Valentina ; Cvetnić, Marija ; Habuš, Josipa ; Štritof, Zrinka ; Martinković, Krešimir ; Perharić, Matko ; Zečević, Iva ; Jurkić, Gabrijela ; Bucić, Lovro ; Barbić, Ljubo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
(Re-)emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID- 19 - program i zbornik sažetaka
/ Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Tabain, Irena ; Kaić, Bernard - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2021, 61-62
ISBN
978-953-8362-10-1
Skup
(Re-)emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID-19 (Re-)Emerging Arboviruses in the Shadow of COVID-19 pandemic
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2021. - 11.06.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
SARS-COV-2 ; kućni ljubimci ; Hrvatska
(SARS-COV-2 ; pet animals ; Croatia)
Sažetak
Više od godinu dana od početka COVID-19 (Coronavirus disease 2019) pandemije sve je više dokaza da je učestalost infekcija SARS-CoV-2 (Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) u kućnih ljubimaca daleko viša nego se prvotno smatralo. Ovo istraživanje provedeno je od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. godine te je obuhvaćalo 78 pasa koji žive u kućanstvima s potvrđenim slučajem infekcije SARS-CoV-2 u ljudi. Pretraženo je i 1069 ostatnih uzoraka seruma pasa zaprimljenih u istom razdoblju na klinike Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji su s područja grada Zagreba. Prikupljenih uzorci seruma pretraženi su imunoenzimnim testom (ELISA) koji je za potrebe ovog istraživanja razvijen i validiran. Svi ELISA pozitivni uzorci pretraženi su i mikrotitracijskim neutralizacijskim testom (MNT). Od ukupnog broja pretraženih seruma pasa iz COVID-19 pozitivnih kućanstava, ELISA testom su IgG protutijela dokazana u 43, 59% uzoraka, dok su neutralizirajuća protutijela dokazana u 25, 64% seruma. Vjerojatnost infekcije pasa koji borave u domaćinstvu s inficiranom osobom se nije razlikovala od one ranije utvrđene u ljudi. U pasa zaprimljenih na klinike Veterinarskog fakulteta, 14, 69% uzoraka je bilo ELISA pozitivno. Ovo je gotovo dvostruko viša seroprevalencija nego što je bila zabilježena krajem prvog vala pandemije, kada je iznosila 7, 45%. Značajno je napomenuti da je na kraju istraživanja, u prosincu 2020. godine, gotovo svaki peti uzorak seruma pasa koji su zaprimljeni na klinike Veterinarskog fakulteta bio ELISA pozitivan. Razmjer proširenosti infekcije u populaciji pasa najbolje pokazuje usporedba sa seroprevalencijom SARS-CoV-2 infekcije u ljudi. Tijekom prosinca 2020. godine prikupljeni su ostatni uzorci seruma ljudi koji žive na području grada Zagreba. Serološkom pretragom provedenom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, protutijela za SARS-CoV-2 su dokazana u 20, 52% uzoraka. U istom mjesecu seroprevalencija u pasa je bila 18, 56% te nije postojala statistički značajna razlika. Ovo istraživanje je pokazalo da je infekcija SARS-CoV-2 učestala u populaciji pasa. Pokusne infekcije su dokazale značajno veću prijemljivost mačaka na infekciju. U prirodnim uvjetima, vjerojatno zbog razlike u načinu držanja, psi budu podjednako često ili čak češće inficirani. Sa stanovišta javnog zdravstva, ovajje podatak izrazito značajan. Visoki postotak infekcija u pasa, uz činjenicu da je COVID-19 u određenog broja ljudi asimptomatska infekcija, otvara mogućnost korištenja pasa kao sentinel životinja što je potrebno dodatno istražiti. Po drugoj strani, za sada nema indicija da psi imaju značajnu ulogu u epidemiologiji COVID-19 u ljudskoj populaciji, međutim zbog nastanka novih varijanti virusa te smanjenom prijenosu SARS-CoV-2 s čovjeka na čovjeka, ulogu pasa, i domaćih životinja uopće, u epidemiologiji SARS-CoV-2 infekcije je potrebno nastaviti pratiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Vladimir Stevanović
(autor)
Valentina Plichta
(autor)
Suzana Hađina
(autor)
Irena Tabain
(autor)
Snježana Kovač
(autor)
Gabrijela Jurkić
(autor)
Maja Maurić Maljković
(autor)
Marija Cvetnić
(autor)
Iva Zečević
(autor)
Matko Perharić
(autor)
Tatjana Vilibić-Čavlek
(autor)
Lada Radin
(autor)
Mirna Brkljačić
(autor)
Zoran Vrbanac
(autor)
Ljubo Barbić
(autor)
Iva Benvin
(autor)
Iva Šmit
(autor)
Zrinka Štritof
(autor)
Josipa Habuš
(autor)
Iva Zečević
(autor)
Vilim Starešina
(autor)