Pregled bibliografske jedinice broj: 1136403
Polustoljetni dug: Šime Vlahović (1932. – 1977.) i imunološka priprema prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj
Polustoljetni dug: Šime Vlahović (1932. – 1977.) i imunološka priprema prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj // Acta Medico-Historica Adriatica, 19 (2021), 1; 151-168 doi:10.31952/amha.19.1.9 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1136403 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Polustoljetni dug: Šime Vlahović (1932. –
1977.) i imunološka priprema prve
transplantacije bubrega u Hrvatskoj
(Half a century of debt: Šime Vlahović (1932–
1977) and immunological preparation of the
first kidney transplantation in Croatia)
Autori
Buterin, Toni ; Muzur, Amir ; Vlahović Palčevski, Vera
Izvornik
Acta Medico-Historica Adriatica (1334-4366) 19
(2021), 1;
151-168
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Šime Vlahović ; povijest medicine ; fiziologija ; imunologija ; transplantacijska medicina ; Rijeka ; 20. stoljeće
(Šime Vlahović ; history of medicine ; physiology ; immunology ; transplant medicine ; Rijeka ; 20th century)
Sažetak
Unatoč nekim ranijim značajnim otkrićima i raširenoj uspješnoj praksi vakcinacije, povijest razumijevanja imunoloških mehanizama zapravo je razmjerno kratka i povezuje se tek s drugom polovicom 20. stoljeća kada se, između ostaloga, iznalaze i zakonitosti aktivacije tih mehanizama od ključnog značenja za transplantacijsku medicinu. Među prvim stručnjacima koji su se u Hrvatskoj okrenuli ovim temama bio je Šime Vlahović. Rođenjem Splićanin, diplomirao je i doktorirao u Zagrebu. Na problemima transplantacijske imunologije radio je 1963. – 1965. u najboljim centrima u SAD-u. Riječki zavod za fiziologiju vodio je 1965. – 1977., od 1976. u zvanju redovitog profesora. Bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković i drugih, ali je njegov krucijalni prinos riječkoj i hrvatskoj medicinskoj baštini svakako premalo poznat. Temeljeći se na obiteljskoj arhivi i sjećanjima, ovaj rad uzeo je zadaćom pokušati makar i dijelom ispraviti tu prazninu. Zahvaljujući upravo Šimi Vlahoviću i njegovoj imunološkoj pripremi bolesnika i, naravno, velikom timu predvođenom kirurgom Vinkom Frančiškovićem, u siječnju 1971. izvedeno je prvo presađivanje bubrega u Hrvatskoj sa živog srodnika (s majke na sina), a godinu dana poslije i s kadavera. U desetljećima koja slijede razvijan je u Rijeci i eksperimentalni program transplantacije jetre i gušterače. Danas možemo samo spekulirati o intrigantnim pravcima razvitka riječke transplantacijske i imunologijske škole kojima bi je poveo Šime Vlahović da nije preminuo već s nepunih 45 godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- MEDLINE