Naslov
Ekonomski aspekti proizvodnje, uvoza i izvoza svinja u Republici Hrvatskoj
(Econimics aspects of pig production, import and export in the Republic of Croatia)

Autori
Jasmin Idonea Yeoman

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2021

Stranica
51

Mentor
Doc.dr. sc. Cvitković Denis ; Prof.dr.cs. Marina Pavlak ; Prof.dr.sc. Ksenija Vlahović

Ključne riječi
svinjogojstvo, proizvodnja, uvoz, izvoz, Hrvatska
(pig breeding, production, import, export, Croatia)

Sažetak
Ekonomski aspekti proizvodnje, uvoza i izvoza svinja u Republici Hrvatskoj Godine 2009. primijećen je porast broja svinja i krmača. Broj krmača smatra se osobito važan jer predstavlja osnovu svinjogojske proizvodnje. Te je godine broj krmača narastao za 4% u odnosu na prethodnu godinu što predstavlja najveći porast u promatranom razdoblju. Na velikim farama najčešće se uzgajaju hibridi PIC i Tipigsa. Prednosti uzgoja hibrida su višestruke: životinje su identične, a to je pogotovo bitno na liniji klanja, jer su polovice iste težine, odrezani određeni komadi mesa teže isto i izgledaju isto, te je razvrstavanje ipakiranje mesa u velikoj proizvodnji brže i lakše. Na malim gospodarstvima i obiteljskim gospodarstvima još se uvijek drže plemenite pasmine i stare autohtone pasmine radi tradicije. Te pasmine nisu visoko produktivne jer daju puno manje prasadi po leglu nego hibridne pasmine. Bez obzira na zastupljenost pojedinih pasmina u uzgoju, i dalje je efikasnost svinjogojstva u Hrvatskoj manja nego u nekim zemljama Europe. Jedna krmača u Hrvatskoj prosječno godišnje oprasti 27 prasadi, dok je u razvijenijim svinjogojstvima Europe taj broj 32 prasad i po krmači godišnje. Autohtona pasmina Cma slavonska sV1l1Jaje u razdoblju od deset godina ostvarila visoku populamost na manjim gospodarstvima i na velikim fannama. Ta pasmina ima viši udio masti nego hibridne pasmine, ali ima jako ukusno meso, što je čini proizvodno zanimljivom. Nedostatak njenog uzgoja je spora i duga proizvodnja, a prednost je prepoznatljivost kvalitete proizvoda. U razdbolju od 2008. do 2019. godine plodnosti krmača na velikim farmama zabilježila je pozitivan trendu, što znaći da su odrežene pasmine i hibridi u selekcijkom programu povećale broj oprasene prasadi po leglu. Godine 2008. u prosjeku je po leglu opraseno 11 prasadi, a 2019. taj broj se povećao za 36% i iznosio prosječno 15 prasadi. U promatranom razdoblju zabilježen je porast broja grla isporučenih za tov za 14, 3% i porast broja grla isporučenih na klanje za 22, 6%. Trajanje tova u danima smanjeno je za oko 12 % (sa 120, 2 dana na 106 dana), dnevni prirast porastao je za 32%, prosječna težina polovica za 14, 7%, a udio mesa u polovicama za 16, 4%. Primijećena je znatna razlika u broju legala po krmači godišnje između velikih farmi (oko 2, 3 legla) i obiteljskih gospodarstava (oko 1, 5 legala). U području uvoza i izvoza svinja, svinjskog mesa, mesnih prerađevina i masti, jasno se vidi da je u RH uvoz veći od izvoza. Samodostatnost RH u proizvodnji svinjskog mesa porasla je sa 33% 2016. godine na 49% 2019. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA