ࡱ> WYV9 Mbjbj.b&ll: : : : F Dli"2 !!!!!!!$# %!E ! #"   ! !rQt 7?l:  t D9"0i" VG&XG&t .J"Anita Vuli Prtori & Izabela Sori SKALA ATRIBUCIJSKOG STILA ZA DJECU  CASQ Children's Attributional Style Questionnaire Kaslow i suradnici (1978) U ispitivanju i provjeri konstrukta bespomonosti u tuma enju depresivnosti kod djece danas se uglavnom koriste skale kojima se ispituje specifi ni, depresivni atribucijski stil (prema Joiner & Wagner, 1995). Pri tome se naj eae primjenjuje Skala atribucijskog stila za djecu - CASQ (Children's Attributional Style Questionnaire) autora Kaslow, Tannenbaum i Seligman (1978, prema Gladstone i Kaslow, 1995; Seligman i sur. 1984; Thompson i sur., 1998) koja ispituje tendenciju ispitanika da u tuma enju uzroka nekog dogaaja izabiru internalne, stabilne i globalne, nasuprot eksternalnim, nestabilnim i specifi nim uzrocima. Kako je to za sada jedina poznata skala za mjerenje bespomonosti, odlu eno je da se primijeni i u ovom istra~ivanju. Skalom CASQ se ispituju tri dimenzije atribucijskog stila: internalnost- eksternalnost: internalnost zna i pripisivanje uzroka dogaaja vlastitim, osobnim ponaaanjima, dok eksternalnost pretpostavlja pronala~enje tih uzroka u faktorima izvan pojedinca. Npr. internalna atribucija za slab uspjeh u testu bi bila "Pao sam na ispitu zato ato sam glup", dok bi eksternalna bila "Pao sam na ispitu zato ato me omela tu njava na dvoriatu". stabilnost -nestabilnost: stabilnost zna i tuma enje uzroka dogaaja u terminima permanentnosti, konstantnosti, dok nestabilnost zna i tuma enje u terminima privremenosti, kratkotrajnosti. Faktor vremena je ovdje krucijalan. Stoga je izjava "Pao sam na ispitu jer sam glup" ujedno i stabilna atribucija, jer je glupost relativno dugotrajnije stanje. Nasuprot tome, druga tvrdnja "Pao sam na ispitu zato ato me omela tu njava na dvoriatu" je nestabilna, jer je tu njava na dvoriatu ograni ena u vremenu. globalnost - specifi nost: globalnost je atribucijski stil kojim se objaanjavaju uzroci dogaaja u terminima pervazivnosti i airenja na razne situacije, dok se specifi ne atribucije viae kreu u terminima ograni enosti na upravo te dogaaje. Stoga "Pao sam ispit jer sam glup" je globalna atribucija, jer glupost utje e ne ponaaanje u mnogim situacijama. Nasuprot tome "Pao sam na ispitu zato ato me omela tu njava na dvoriatu" je specifi na atribucija jer je malo vjerojatno da e ova tu njava utjecati na ponaaanje u mnogim situacijama. Skala se sastoji od 48 tvrdnji koje opisuju hipoteti ke dogaaje: 24 dobra tj. pozitivna i 24 loaa tj. negativna. Od ispitanika se tra~i da zamisli da se opisano dogaa njemu osobno i da zatim izabere izmeu dva ponuena odgovora onaj koji najbolje opisuje zaato se to dogodilo, odnosno ato je uzrokovalo taj dogaaj. Dva ponuena odgovora predstavljaju dva pola jedne atribucijske dimenzije, tako da je u svakoj opisanoj situaciji aktualna jedna dimenzija dok se ostale dvije dr~e konstantnima. Npr. : Dobio si peticu iz testa jer sam pametan jer sam uspjeaan iz predmeta iz kojeg smo pisali test U ovom primjeru prvi odgovor je globalna atribucija, a drugi specifi na: internalnost i stabilnost su konstantne. Svaki od 3 atribucijska stila obuhvaa 16 dogaaja (8 pozitivnih i 8 negativnih). To zna i da se skala CASQ sastoji od 6 subskala: internalnosti, stabilnosti i globalnosti za pozitivne dogaaje i internalnosti stabilnosti i globalnosti za negativne dogaaje (Tablica 1.). Tablica 1. Struktura skale atribucijskog stila CASQ po subskalama broj estica po subskalama  situacijedimenzije atribucijskog stilaPozitivnenegativneinternalni -eksternalni8816globalni -specifi ni8816stabilni -nestabilni8816161648 Iako se ovih 6 skala sadr~ajno razlikuju, u interpretaciji rezultata uzima se u obzir njihova kombinacija. Nolen-Hoeksema i sur. (1992) smatraju da za to postoje dva valjana razloga: 1. reformulirana teorija bespomonosti definira pesimisti ki atribucijski stil u terminima sve tri dimenzije (internalnosti, stabilnosti i globalnosti) i 2. budui da subskale pojedina no imaju nisku pouzdanost (Cronbach alpha od .13 do .56) u daljnjoj obradi po~eljno je koristiti ukupni rezultat u subskali pozitivnih (SP) i subskali negativnih dogaaja (SN). Koeficijent unutraanje pouzdanosti (Cronbach alfa) za subskalu pozitivnih dogaaja kree se od .47 do .73, a za subskalu negativnih dogaaja taj koeficijent iznosi od .42 do .67 (Gladstone i sur.1997). U nekim istra~ivanjima koristila se i trea mjera globalnog atribucijskog stila (SPSN) dobivena na osnovi razlike izmeu rezultata na subskali pozitivnih i subskali negativnih dogaaja (SP minus SN). `to je ni~i rezultat na ovoj ukupnoj mjeri (SPSN) to viae ispitanik u tuma enju uzroka negativnih dogaaja koristi internalne, stabilne i globalne atribucije, a u tuma enju uzroka pozitivnih dogaaja koristi eksternalne, nestabilne i specifi ne uzroke. Za potrebe ovog istra~ivanja tri psihologa nezavisno su prevela izvornu verziju skale CASQ s engleskog na hrvatski jezik. Nakon usaglaaavanja provedeno je grupno ispitivanje, u vrijeme odr~avanja redovite nastave, u uzorku od 512 djece 5. do 8. razreda. Prvi korak u statisti koj obradi skale CASQ bio je provjera faktorske strukture i unutraanje konzistentnosti svake subskale kako to preporu uju i autori (prema Kaslow i sur. 1978), pogotovo zbog esto dobivene slabe pouzdanosti u nekim ispitivanjima. Rezultati provedenih analiza estica ukazuju na slabe psihometrijske karakteristike skale CASQ u pogledu pouzdanosti tipa unutraanje konzistentnosti pojedinih subskala: Cronbach alpha koeficijenti kreu se od 0.031 do 0.406. Dobivene niske korelacije estica s ukupnim rezultatom na subskalama, te u nekim slu ajevima i negativne korelacije (ato je protivno sadr~ajnoj logici subskala), kao i izuzetno niska faktorska zasienja, navode na pitanje ato skala CASQ ustvari mjeri. Premda su i u drugim istra~ivanjima dobivene niske pouzdanosti ove skale, tuma enja koja se koriste u tim slu ajevima ne pojaanjavaju dobivene rezultate. Naime naj eae se opravdanje tra~i u malom broju estica, te binarnom izboru u odgovorima. Meutim poznato je da postoje brojne skale sli nog formata s mnogo boljim psihometrijskim kvalitetama. U ovakvoj situaciji nametnulo se pitanje daljnje analize skale CASQ budui da bi zbrajanje estica u dva kompozita (pozitivni i negativni dogaaji) u ovakvom slu aju bilo u potpunosti neprimjereno. Stoga je kao slijedei korak u injena faktorska analiza svih 48 estica skale CASQ kako bi se dobio uvid u strukturu cijele skale. Ovaj postupak ina e nije preporu ljiv u slu aju skala koje mjere dimenzije atribucija zbog faktorijalne prirode ove taksonomije: razli iti uzroci npr. internalni ili eksternalni, mogu u isto vrijeme biti i stabilni ili nestabilni. Upravo dobiveni rezultati dokazuju ovaj problem. Faktorskom analizom (metoda zajedni kih faktora uz Varimax rotaciju) dobivena su dva faktora (Guttman-Kaiserov kriterij ekstrakcije faktora s eigen vrijednosti veom od 1) koji objaanjavaju samo 8.16% ukupne varijance. Na prvom faktoru saturaciju veu od 0.30 ima samo 7 estica (pod rednim brojem 18., 25., 28., 32., 33. i 48.) - 4 iz subskale negativni dogaaji- stabilnost, 2 iz subskale pozitivni dogaaji- globalnost i 1 iz subskale negativni dogaaji- globalnost. Na drugom faktoru zadovoljavajuu saturaciju ima 5 estica (tvrdnje pod rednim brojem 1., 7., 10., 22. i 39.) - 2 iz subskale negativni dogaaji- internalnost, i po jedna iz subskale pozitivni dogaaji- globalnost, internalnost i stabilnost. Ovakav nalaz takoer govori o neprimjerenosti izra unavanja kompozitnog rezultata prema vrsti dogaaja. U daljnjoj analizi iz subskala negativnih dogaaja izostavljene su one estice koje imaju negativnu i nisku korelaciju s ukupnim rezultatom na subskali, te koje ne pridonose pouzdanosti cijele skale. Nakon ovakvog postupka dobivena je skraena skala negativnih dogaaja: Subskala internalnosti (4 estice, Cronbach alpha=0.398), Subskala stabilnosti (4 estice, Cronbach alpha=0.534), Subskala globalnosti (4 estice, Cronbach alpha=0.376). Pearsonovi koeficijenti korelacija izmeu ove 3 subskale kreu se od 0.04 do 0.20. Kako niti ovim postupkom nisu utvrene zadovoljavajue metrijske karakteristike ovog instrumenta doneaena je odluka da se rezultati iz ove skale ne mogu uzeti u daljnju obradu analizu rezultata. Kako su i u nekim drugim istra~ivanjima dobiveni diskutabilni psihometrijski pokazatelji smatramo da ovu skalu nije uputno koristiti u istra~ivanjima na naaoj populaciji. Premda se radi o najpopularnijoj i najviae koriatenoj skali atribucijskog stila za djecu, zbog neinterpretabilnosti rezultata dobivenih ovom skalom preporu amo konstrukciju nove skale na uzorcima naae djece. LITERATURA Gladstone T.R.G., Kaslow N.J. (1995) Depression and attributions in children and adolescents - A meta-analytic review, Journal of Abnormal Child Psychology, Vol.23, No.5, 597-606. Gladstone T.R.G., Kaslow N.J., Seeley J.R., Lewinsohn P.M. (1997) Sex differences, attributional style and depressive symptoms among adolescents, Journal of Abnormal Child Psychology, Vol.25, No.4, 297-306. Joiner T.E., Wagner K.D., (1995) Attributional style and depression in children and adolescents: a meta-analytic review, Clinical Psychology Review, Vol.15, No.8, 777-798. Nolen-Hoeksema S., Girgus J.S., Seligman M.E.P. (1992) Predictors and consequences of childhood depressive symptoms: A 5-year longitudinal study, Journal of Abnormal Psychology, Vol.101, No.3, 405-422. Seligman M.E P., Peterson C., Kaslow N.J., Tanenbaum R.L., Alloy L.B., Abramson L.Y. (1984) Attributional Style and depressive symptoms among children, Journal of Abnormal Psychology, Vol.93, No.2, 235-238. Thompson M., Kaslow N.J., Weiss B., Nolen-Hoeksema S. (1998) Children's Attributional Style Questionnaire- Revised: psychometric examination, Psychological Assessment, Vol.10, No.2, 166-170. PL4x ~h 0 D H z !!!IIIUJJJK]KwKK#LCLLLMiMMMM5CJ566 5CJ\>*7PLNP " |hLln$If$ & F^`a$$ & Fa$$`a$$da$M J$$Iflr\ L| t04 la $$Ifa$$If 0 D F H /$$Iflr\ L|  t(04 la $$Ifa$$IfH b z ~ Ax$$Iflr\ L| t04 la $$Ifa$$If $$Ifa$ JxA $$Ifa$$$Iflr\ L| t04 la $$Ifa$$If !!!! !!P0JJ$If$$Iflr\ L| t04 la $$Ifa$!!!!~**|,4HPGGGGGG$`a$$$Iflr\ L| t04 la $$Ifa$HHHHJJJJKK[L\L+M,MMM$ & Fa$$a$$$a$ $$ & Fa$,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtHF@F Naslov 1$$d@&a$56CJ\].. Naslov 2$@&CJ4@4 Naslov 3$$@&a$54@4 Naslov 4$@& 5>*\6A@6 Zadani font odlomka:>@: Naslov$da$ 5>*CJ\LC@L Uvu eno tijelo teksta$`a$&b!"&!"&!"&& 1& (YE>\ S l | & 6 7 "#$1=?ADEP[]_bcny{}?@>rQ"R"]"^"####$$[%\%+&,&&&0000Y0Y0Y0Y0Y0Y 0Y 0Y 0Y0Y0Y 0Y 0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y80Y80Y0R" 0R"0R" 0R"0R" 0R"0R" 0R"0R" 0R"0R" 0R"0M' H !HM(*+,-./0M) "'Ycerty{agjp &/28@HV^?L v $.1<HU!"'qy (clo}T^Ud$1<T^cn4;<Ddi&.T\!)>JZb$,9APXqyt | !"!!!^"g"h"m"p"v"w"z"""""""""""""""""""""""""""""###"#%#+#,#/#2#8#9#<#?#H#I#L#U#X#Y#d#f#s#t#y#z#}#~##########################$$$$$$$'$($*$+$3$4$7$8$C$L$T$U$[$]$e$f$p$q$w$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% %%%%%!%#%*%+%-%.%6%7%A%\%d%e%h%m%u%z%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&,&4&9&?&@&C&F&K&P&U&V&^&i&s&t&&&&&&&&&&&&&&&&&'(XYDF=?[ \ k l { | % & 5 ? !$01<=CEOPZ[acmnxy>@=>qrP"R"\"^"####$$Z%\%*&,&&&(? J EPnR"^"&XY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXYQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Casq .asdXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXYQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje CASQ .asdXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docXY C:\My Documents\zbirka\CASQ .docZvjezdanA:\3. Zbirka- skala - CASQ.doc }x8  +v ad*^`CJOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.@^`.Ta  +`a@^`CJOJQJo(` @^`CJOJQJo(}@^`CJOJQJo()* "#$1=?ADEP[]_bcny{}&@v@ #&``` `,`@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"1 wF wFPR D$~0i'&z 2Q'Anita Vuli Prtori & Izabela SoriXYZvjezdanOh+'0 (4 P \ h t(Anita Vuli Prtori & Izabela SorinitXYtYtYt Normal.dot  Zvjezdant 2jeMicrosoft Word 9.0 @@J͝@?@? ՜.+,0 hp|   Di' (Anita Vuli Prtori & Izabela Sori Naslov  !"#$%&'()*+,-./013456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMOPQRSTUXRoot Entry F?Z1Table2G&WordDocument.bSummaryInformation(FDocumentSummaryInformation8NCompObjkObjectPool??  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q