Naslov
DIJAGNOSTIKA HERPESVIRUSNE INFEKCIJE U PASA U REPUBLICI HRVATSKOJ I NJEZIN UTJECAJ NA POREMEĆAJE REPRODUKCIJE
(DIAGNOSTICS OF CANINE HERPESVIRUS INFECTION IN REPUBLIC OF CROATIA AND THE INFLUENCE ON THE REPRODUCTIVE DISORDERS)

Autori
Gracin, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.09

Godina
2020

Stranica
201

Mentor
Stevanović, Vladimir ; Lojkić, Martina

Ključne riječi
pseći herpesvirus-1, serološka i molekularna dijagnostika, čimbenici rizika, reproduktivne poremetnje
(canine herpesvirus-1, serological and molecular diagnostics, risc factors, reproductive disorders)

Sažetak
Pseći herpesvirus-1 (CaHV-1) enzootski je prisutan u pasa širom svijeta i često se navodi kao značajan uzrok uginuća štenadi, pobačaja i drugih reproduktivnih poremetnji. Do danas ne postoji opće prihvaćena metoda koja bi služila kao zlatni standard u dijagnostici infekcije CaHV-1. Također, do danas u Republici Hrvatskoj nije provedeno sustavno istraživanje seroprevalencije i epizootiologije CaHV-1 niti su rađene poveznice s reproduktivnim poremetnjama u kuja. Cilj ovog rada bio je pronaći optimalnu metodu serološke dijagnostike infekcije pasa s CaHV-1, njezin značaj i proširenost na području Republike Hrvatske. Također, cilj rada bio je dobiti uvid u epizootiološke značajke ove infekcije. Podaci prikupljeni za potrebe ovog istraživanja iskorišteni su za ispitivanje utjecaja izloženosti kuja CaHV-1 i povezanosti s poremetnjama u reprodukciji, tijekom i ishodom gravidnosti i okota. Kao dodatni dio ovog istraživanja, pokušalo se dati odgovor o učinkovitosti imunoprofilakse u suzbijanju infekcije CaHV-1. Seroprevalencija CaHV-1 u uzgajivačnicama, određena virus neutralizacijskim testom, iznosila je 32, 02% i 30% određena imunoenzimnim testom. Statistička analiza pokazala je da se CaHV-1 u uzgajivačnicama širi i horizontalnim prijenosom u kuja i unosom uzročnika u uzgoj nakon parenja muških životinja. Kritični čimbenici u epizootiologiji infekcije CaHV-1 su: veličina uzgoja, sudjelovanje na izložbama, lov i provođenje dnevne dezinfekcije. Međutim, serološki status kuje nema značajan utjecaj na pojavu reproduktivnih problema, na način okota kuje, niti na broj štenadi prilikom okota. Serološki status kuje ne utječe na točnost predviđanja dana okota (putem pada vrijednosti serumskog progesterona, rektalne temparature niti na fetometrijska mjerenja). Također, nije utvrđen stadij spolnog ciklusa u kojem je statistički značajno veći broj seropozitivnih kuja. Od 40 cijepljenih kuja, 52, 50% životinja nije serokonvertiralo, na što značajno utječe da li je kuja cijepljena u ambulanti ili izvan nje. Visoka seroprevalencija CaHV-1 u Republici Hrvatskoj je očekivana. Znanstveni doprinos ovog rada je u određivanju optimalnog postupka izvođenja VNT koji ima veću osjetljivost od postupaka koji su ranije opisivani u literaturi. Analizom čimbenika rizika vidljivo je da za suzbijanje infekcije CaHV-1 je potrebno držanje kuja u uzgajivačnicama u manjim skupinama i provođenje mjera opće profilakse koje spriječavaju horizontalno širenje infekcije. Za rasplodne mužjake najbitnija profilaktička mjera je spriječavanje zaražavanja prilikom parenja. Rezultati su pokazali da imunoprofilaksa nije uvijek učinkovita i da se edukacijom uzgajivača osobito treba utjecati na suzbijanje prakse da se životinje cijepe od strane nestručnih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA