Pregled bibliografske jedinice broj: 1132997
Načini informiranja i prepoznavanje lažnih vijesti kod studenata u Hrvatskoj tijekom COVID-19 pandemije
Načini informiranja i prepoznavanje lažnih vijesti kod studenata u Hrvatskoj tijekom COVID-19 pandemije // Zbornik Veleučilišta u Rijeci / Journal of the Polytechnic of Rijeka, 9 (2021), 1; 119-130 doi:10.31784/zvr.9.1.7 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1132997 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Načini informiranja i prepoznavanje lažnih vijesti kod studenata u Hrvatskoj tijekom COVID-19 pandemije
(Ways of informing and recognizing fake news by Croatian students during the COVID-19 pandemic)
Autori
Krelja Kurelović, Elena ; Tomac, Fani ; Polić, Tamara
Izvornik
Zbornik Veleučilišta u Rijeci / Journal of the Polytechnic of Rijeka (1848-1299) 9
(2021), 1;
119-130
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
informiranje ; dezinformacija ; lažna vijest ; infodemija ; digitalni mediji ; COVID-19
(informing ; disinformation ; fake news ; infodemic ; digital media ; COVID-19)
Sažetak
Problemsko područje rada su manipulacije informacijama i informiranje. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali informacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme pandemije, bilo da se šire samo u pisanom lingvističkom obliku, bilo putem audio ili video materijala, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veleučilište u Rijeci
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)